U periodu izrazito povećane neizvjesnosti i turbulencija na berzama, investitori i dalje traže sigurno utočište u zlatu.
Nova čarobna granica probijena je u petak, jer se za uncu zlata od 31,1 gram prvi put moralo platiti više od 3.000 dolara. Zlato je ove godine poskupilo 14% (i trenutno je prilično zrelo za korekciju naniže), a dugoročni prinos takođe je veoma dobar. Svako ko je kupio zlato sredinom marta 2015. godine (po cijeni od 1.150 dolara) do danas ostvario je prosječan godišnji prinos od tačno 10%.
Zanimljivo je da je takva profitabilnost bila prisutna i u posljednjih 20 godina. Sve više novca pristiže u ETF fondove podržane zlatom. U posljednje vrijeme, cijene zlata dodatno su podstaknute kupovinom centralnih banaka. Jedan od najvažnijih kupaca je Kina, koja je u februaru četvrti mjesec zaredom povećala svoje rezerve, nastojeći smanjiti zavisnost od ulaganja u dolar.
Na cijenu zlata pozitivno utiču i očekivanja da bi američki Fed u junu mogao smanjiti kamatne stope. Američka centralna banka održaće naredne sedmice sastanak, ali će gotovo sigurno ostaviti kamatne stope nepromijenjenima. Inače, pojavile su se teorije da Donald Trump svojom politikom (uvođenjem carina, otpuštanjima u javnom sektoru…) usporava ekonomski rast i time utiče na pad prinosa državnih obveznica.
Prezadužena Amerika ove godine mora refinansirati veliki dio svog duga, pa joj je, naravno, u interesu da kamatne stope budu što niže, jer bi na taj način uštedjela milijarde dolara na novim emisijama obveznica. Istovremeno, suočen sa sve lošijim makroekonomskim podacima, Trump bi mogao “prisiliti” Fed na dodatno snižavanje kamata, što bi otvorilo put novom ekonomskom rastu, prenosi Bankar sa portala seebiz.
(24sata.info)
