To je zato što so izaziva zadržavanje vode u tijelu, što dodatno opterećuje srce i krvne sudove.
Međutim, so nije jedini faktor koji može podići krvni pritisak.
Iako privremeni skokovi nisu nužno problematični, dugotrajno povišene vrijednosti mogu izazvati ozbiljnu štetu.
Evo šta još može utjecati na povišeni krvni pritisak:
Dodatni šećer
Možda je čak i važnija od soli kada je u pitanju podizanje krvnog pritiska, posebno u prerađenom obliku poput visoko fruktoznog kukuruznog sirupa.
Ljudi koji konzumiraju više dodatih šećera prijavljuju značajno povećanje gornjeg (sistolnog) i donjeg (dijastolnog) pritiska.
Na primjer, jedno piće od 700 mililitara može povećati sistolni pritisak u prosjeku za 15, a dijastolni za devet jedinica.
Usamljenost
Ne radi se samo o broju prijatelja, već o osjećaju povezanosti.
Stres ili depresija ne objašnjavaju u potpunosti ovaj efekt.
Štaviše, stanje se vremenom pogoršava – u studiji sprovedenoj tokom četiri godine, krvni pritisak najusamljenijih učesnika porastao je za više od 14 jedinica.
Strah od odbijanja, razočaranja i povećana budnost za sigurnost mogu trajno promijeniti način na koji tijelo funkcionira.
Apneja tokom spavanja
Ljudi s apnejom češće imaju visok krvni pritisak i druge probleme sa srcem. Prekinuto disanje tokom sna stimulira nervni sistem da oslobađa hemikalije koje podižu krvni pritisak.
Pored toga, smanjeni unos kiseonika može oštetiti zidove krvnih sudova i otežati dugotrajnu regulaciju pritiska, prenosi 24sata.hr.
Nedostatak kalija
Bubrezima je potreban balans natrija i kalija da bi održali adekvatan nivo tečnosti u krvi.
Čak i uz ishranu sa malo soli, krvni pritisak može porasti ako ne jedete dovoljno voća, povrća, graška, nemasnih mliječnih proizvoda ili ribe.
Iako se banane često smatraju glavnim izvorom kalija, brokule, špinat i drugo lisnato povrće su bolji izbor za one koji vode računa o tjelesnoj težini.
Bol
Iznenadni, akutni bol aktivira nervni sistem i podiže krvni pritisak.
Ovaj efekt se može vidjeti kada stavite ruku u ledenu vodu, pritisnete obraz ili vas udari struja u prst.
Biljni dodaci
Dodaci kao što su ginko, ženšen, guarana, efedra, gorka narandža i kantarion mogu podići krvni pritisak ili ometati dejstvo ljiekova, uključujući lijekove za krvni pritisak.
Problemi sa štitnom žlijezdom
Nedostatak hormona štitne žlijezde usporava rad srca, a arterije postaju manje elastične.
Nizak nivo hormona takođe može povećati LDL (“loš” holesterol), dodatno očvršćujući arterije.
Krv teče brže kroz takve „ukočene“ krvne sudove, što povećava pritisak. Višak tiroidnih hormona može ubrzati rad srca i dodatno povećati vrijednosti.
Potreba za mokrenjem
Studija je pokazala da se sistolni pritisak povećava za oko četiri jedinice, a dijastolni za tri kod ljudi koji nisu mokrili najmanje tri sata.
Pražnjenje bešike može pomoći u dobijanju preciznijih očitavanja krvnog pritiska.
Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi
Lijekovi kao što su aspirin i ibuprofen mogu podići krvni pritisak, bez obzira da li već imate problema sa krvnim pritiskom.
Iako je prosječno povećanje samo nekoliko jedinica, za neke ljude efekt može biti mnogo izraženiji.
Ljekarski pregled
Tokom posjete ljekaru, pritisak može biti veći nego kod kuće.
“Efekt bijelih mantila” podrazumijeva povećanje do deset jedinica sistolnog i pet jedinica dijastolnog pritiska usljed nervoze ili anksioznosti.
Dekongestivi
Sastojci poput pseudoefedrina i fenilefrina sužavaju krvne sudove, što znači da krv mora da prođe kroz manji prostor.
Ovi lijekovi također mogu smanjiti efikasnost lijekova za krvni pritisak.
Dehidracija
Kada ćelije u tijelu nemaju dovoljno vode, krvni sudovi se sužavaju i bubrezi proizvode manje urina da bi zadržali tečnost.
Ovo dodatno povećava pritisak.
Hormonska kontracepcija
Kontracepcijske pilule, injekcije i druga hormonska sredstva mogu da podignu krvni pritisak, posebno kod žena starijih od 35 godina, onih koje imaju višak kilograma ili su pušači.
Razgovor
Bez obzira na godine ili mjesto, razgovor podiže krvni pritisak. Što je veći pritisak u mirovanju, veći je skok tokom govora.
Efekt traje nekoliko minuta, a sadržaj i emocije razgovora imaju veći utjecaj od samog govora.
Antidepresivi
Lijekovi koji utječu na hemikalije u mozgu, kao što su dopamin, noradrenalin i serotonin, mogu utjecati na krvni pritisak.
Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) takođe mogu povećati krvni pritisak ako se uzimaju sa litijumom ili drugim ljekovima koji utiču na serotonin, piše WebMD, prenosi 24sata.hr.
(24sata.info)
