Estonija, zajedno s susjednim baltičkim državama Latvijom i Litvom, odbrojava dane da se konačno riješi jednog od posljednjih tragova 50 godina sovjetske okupacije: električne mreže pod kontrolom Rusije, najavljuje se u priči koju donosi CNN.
Priprema stanovništva za ono što većina vidi kao malo vjerovatan scenarij nestanka struje posljednja je faza u višegodišnjem projektu. “Sve bi trebalo teći glatko, ali mogu se pojaviti neočekivane situacije… bilo da je to zbog postupaka našeg neprijateljskog susjeda na istoku, neočekivanih vremenskih uvjeta ili tehničkih kvarova”, navodi se u objavi, prenosi N1.
“Ti rizici su zapravo prilično niski sada”, rekao je Vootele Päi, savjetnik estonskog Ministarstva unutrašnjih poslova za CNN, dodajući da oni ipak rade odredbe za sve mogućnosti.
Baltik se pripremao za ovaj trenutak gotovo čitava dva desetljeća otkako su se pridružili Europskoj uniji i NATO-u 2004. Obnovili su postojeću infrastrukturu i izgradili nove dalekovode uključujući nekoliko podmorskih kablova za Finsku i Švedsku i ključnu kopnenu vezu s kopnenom europskom mrežom, liniju LitPol koja povezuje Litvu i Poljsku.
To je značilo da su samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu 2022. godine, sve tri zemlje mogle prestati kupovati struju od Moskve.
Ali, Rusija je i dalje imala potpunu kontrolu nad funkcioniranjem mreže, balansirajući ponudu i potražnju i održavajući frekvenciju, rekla je Susanne Nies, voditeljica projekta u njemačkom institutu za istraživanje energetike Helmholtz-Zentrum. I, još jedan ostatak iz sovjetskih vremena, još uvijek je pružao te usluge besplatno.
“Veliki je rizik bio da se Baltik u kontekstu ukrajinskog rata nađe u situaciji u kojoj Rusija iz sekunde u sekundu samo govori ‘Stop. Više vam ne pomažemo’”, rekao je Nies za CNN.
Početak nove ere 8. februara
Baltičke zemlje su prije šest mjeseci službeno obavijestile Rusiju o svojoj namjeri da se “desinhroniziraju” i tako 7. februara prestaje važiti takozvani BRELL (Bjelorusija, Rusija, Estonija, Latvija, Litva) sporazum koji regulira zajedničku mrežu.
8. februara Estonija, Latvija i Litva će se istovremeno isključiti iz te mreže, a tada će morati nakratko funkcionirati kao “otok”, preživljavajući samo od električne energije koju proizvedu. 9. februara planiraju sinkronizirati svoju novu neovisnu mrežu sa sinkronim područjem kontinentalne Europe, koje pokriva veći dio Europske unije.
To je vrlo simboličan trenutak. Ispred Muzeja energije i tehnologije u središtu glavnog grada Litve, Vilniusa, sat za odbrojavanje otkucava zadnjih 100 dana do “energetske neovisnosti”.
“Ovo je konačni prekid od okupacije iz sovjetske ere”, rekao je Jason Moyer, vanjskopolitički analitičar Wilson centra, think tanka u Washingtonu. “Psihološki, ovo je veliki korak naprijed”.
Projekt je uključivao značajna ulaganja, najvećim dijelom iz Europske unije, koja je osigurala bespovratna sredstva u vrijednosti od preko 1,2 milijarde USD. Ali za Baltik je cijena dopuštanja Moskvi da zadrži tu polugu nad njihovom elektromrežom bila previsoka. “Prilično dobro razumijemo da jeftina ruska energija uvijek ima cijenu koju nijedna demokratska europska zemlja ne bi smjela priuštiti”, rekao je Päi.
I kako ne bi bilo sumnje u njihovu odlučnost, prošle je godine litavski mrežni operater Litgrid počeo rezati stare sovjetske kablove koji su činili veze s Bjelorusijom kako bi se linije mogle prenamijeniti.
Ova kompanija je za CNN rekla da je čak poslala dijelove jednog rastavljenog dalekovoda u Ukrajinu kako bi pomogla obnoviti oštećenu energetsku infrastrukturu, potez koji je bio i praktičan (ukrajinska mreža također je izgrađena u sovjetsko doba, pa koristi veći dio iste opreme), i simboličan za geopolitički rizik koji podupire cijeli ovaj projekt.
“Ne postoji scenarij u kojem ostajemo povezani s ruskom električnom mrežom”, rekao je izvršni direktor Litgrid-a Rokas Masiulis za CNN u odgovorima poslanim putem e-maila.
Pitanje koje sada muči baltičke lidere, kao neke od najglasnijih protivnika rata u Ukrajini i neke od najvelikodušnijih donatora (kao postotak BDP-a) ukrajinskoj vojsci, jeste hoće li Rusija pokušati iskoristiti trenutak prekida veze, bilo putem fizičke sabotaže ili neke druge hibridne taktike poput kibernetičkih napada ili dezinformacija.
Ukrajina se zapravo isključila iz ruske mreže radi testa samo nekoliko sati prije nego što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju 24. februara 2022. Nikada se nije ponovno spojila.
Geopolitički poraz
Rusija je pokazala da je više nego voljna pretvoriti opskrbu električnom energijom u oružje, ne samo kroz opetovane napade na ukrajinsku energetsku mrežu, već i kroz svoju gotovo trogodišnju okupaciju nuklearne elektrane Zaporizhzia, koja je prije rata davala oko petinu električne energije Ukrajine.
Za Rusiju je gubitak utjecaja nad Baltikom, bivšim sovjetskim vazalima, geopolitički poraz, rekao je Moyer, dodajući: “Mislim da ovo stvarno pokazuje da Rusija gubi utjecaj u regiji,” koja je “tradicionalno bila prijemčivija za ruski biznis”. Kremlj je odbio komentirati, napomenuvši samo da je Rusija poduzela sve potrebne mjere kako bi osigurala “neprekidan i pouzdan rad našeg jedinstvenog energetskog sistema”.
Zvaničnici u baltičkim zemljama ne riskiraju. Pojačana je sigurnost energetskih objekata diljem regije. “Službeno Rusija to smireno shvaća”, rekla je ministrica odbrane Litve Dovilė Šakalienė za CNN u intervjuu iz Vilniusa. “Ali… naše prethodno iskustvo pokazuje da se ono što govore i ono što čine nužno ne podudaraju”.
“Povećavamo naše napore u nadzoru, povećavamo dodatne sigurnosne mjere i… ovo ćemo promatrati okom sokolovim”, rekla je Šakalienė.
Päi, savjetnik estonskog Ministarstva unutraašnjih poslova, kaže da vlada u Tallinnu angažuje dodatne policajce, kao i dobrovoljne stražare iz Lige nacionalne odbrane za zaštitu kritične infrastrukture, uspoređujući razmjere sigurnosne operacije s gostovanjem ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom prošlog januara. “Ali to se događalo samo u Tallinnu”, rekao je za CNN. “Energetska mreža je po cijeloj Estoniji”.
NATO je sada uspostavio novu misiju za zaštitu podvodnih kablova u Baltičkom moru, nakon što je Estlink 2, kritični dio baltičke postsovjetske elektroenergetske infrastrukture, oštećen na Božić, najnoviji u nizu incidenata koji uključuju prekid složene mreže kablova koji se protežu dnom Baltičkog mora.
Mrežni operateri u Finskoj i baltičkim državama uvjeravali su korisnike u danima nakon toga da su opskrbe osigurane. No, cijene električne energije su porasle krajem decembra, a popravci će, prema finskim vlastima, trajati do augusta.
Finska još uvijek istražuje incident, ali policija je zarobila brod koji je prevozio ruske naftne proizvode, za koji se sumnja da je vukao sidro preko kablova. Odvjetnik koji zastupa vlasnika broda prošle je sedmice svaku optužbu za sabotažu nazvao “glupost”.
“Naša kritična energetska infrastruktura sada je na vrlo osjetljivom mjestu”, rekla je Šakalienė za CNN. “I zamislite da se ovaj, ovaj niz incidenata događa neposredno prije nego što se isključimo s ruske mreže. Opet, još jedna slučajnost, stvarno?”
“Rusija bi čak mogla isprovocirati lažno zamračenje u regiji i reći ‘Hej, Kalinjingrade, ovo je čak rezultat baltičke sinkronizacije’”, rekao je Nies. Ona vjeruje da bi Rusija tada mogla optužiti Baltik da je milion stanovnika Kalinjingrada bacio u mrak i iskoristiti to da iznudi ustupke i procijeni NATO-ov apetit da pritekne u pomoć svom istočnom krilu.
NATO nije odgovorio na pitanje CNN-a o Kalinjingradu, zvaničnik je jednostavno rekao da je odluka baltičkih zemalja da se desinhroniziraju s ruske mreže “dobrodošao korak” koji bi “ojačao njihovu energetsku neovisnost”.
Rizik bi sada mogao biti veći, s novom administracijom u Washingtonu koja je kritična prema NATO-u i odlučna prekinuti rat u Ukrajini. “(Rusi) žele vidjeti je li NATO živ, a gdje ga testirate osim na Baltiku?” zapitao je Nies.
(24sata.info)
