Cijena emisija karbona u Evropi raste početkom godine, a očekuje se da će nastaviti da rastu, što će dovesti do poskupljenja fosilnih goriva, pišu nezavisne.
BiH je, kao kandidatkinja za članstvo u EU i zemlja koja ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, od 2023. ušla u sistem naplate karbona, a s naplatama će se krenuti za godinu dana, i to u vrijeme kada će cijene biti na rekordnom nivou.
Trenutno je cijena karbona u Evropi 62,5 evra, što znači da će proizvodi kroz čiju proizvodnju se emituje karbon biti skuplji za iznos koji će te kompanije morati platiti kroz cijenu karbona ako proizvod žele da izvezu u EU.
EU je prije nekoliko godina najavila da će zemlje koje žele da izvoze svoje proizvode u EU od 2026. morati plaćati jednu vrstu penala ako su proizvedeni kroz procese intenzivnog emitovanja stakleničkih gasova koji doprinose klimatskim promjenama. U prvoj fazi nova šema će se odnositi na proizvode od čelika, cement, aluminijum, gnojivo, električnu energiju i hidrogen.
Ova mjera će se posebno odnositi na električnu energiju koju BiH proizvodi iz termalnih elektrana. Analitičari predviđaju da će zbog sve strožih politika na nivou EU, koja želi da obeshrabri korištenje prljavih tehnologija, cijena karbona u 2025. porasti na 77 evra po toni, a do kraja 2027. godine na čak 111 evra po toni. Do kraja decenije cijena će vjerovatno dodatno porasti, kako bi EU dostigla svoj cilj da do 2030. godine redukuje emisije za 55 odsto u odnosu na nivo koji je bio 1990. godine.
Poređenja radi, građani u BiH plaćaju megavat električne energije oko 40 evra, što pokazuje da je cijena struje potpuno neusklađena s uslovima kojima će se BiH morati prilagoditi za godinu dana, kada počne naplata karbona.
Umjesto da su elektroprivrede u BiH i regulatori cijena postepeno dizali cijene, a novac od naplata usmjeravali u modernizaciju i izgradnju novih postrojenja, cijene će se morati podići odjednom, što će dovesti do velikog šoka ne samo za stanovništvo, nego i za industriju.
U intervjuu koji je “Nezavisnim” nedavno dao Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, naglasio je da postoji mogućnost da se primjena mehanizma za sektor proizvodnje električne energije odgodi do 2030, ako se preduzmu neophodne reforme.
Jedna od mjera je, kako je rekao, usvajanje sistema trgovine emisijama. Taj sistem bi BiH omogućio da prati trendove štetnih emisija, čime bi sama bila u stanju da prikuplja sredstva dobijena od penala, čime bi taj novac ostao u BiH kad počne naplata. Ukoliko sistema ne bude, osim što će trpjeti bh. privreda, novac će prikupljati EU, a BiH neće ostati ništa.
“Ostali preduslovi da BiH dobije izuzeće za električnu energiju do 2030. su usvajanje zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu, postizanje sporazuma s EU o primjeni zakona EU u oblasti električne energije i implementacija osnovnih odredaba EU propisa za tržišta električne energije”, rekao nam je Soreka.
U nedavnom razgovoru s evropskim zvaničnicima prilikom posjete jednoj od zemalja članica EU nam je rečeno da će industrija unutar EU vršiti pritisak na Brisel da ne dozvoli izuzeće za zemlje koje su u procesu pridruživanja.
Naime, kako su nam objasnili, evropski proizvođači se davanjem dodatnih rokova i prolongiranjem obaveza dovode u neravnopravan položaj, i zato žele da se s primjenom počne odmah.
Veliki problem u BiH predstavlja i činjenica da se zbog svakodnevnih prepucavanja i međusobnih političkih razračunavanja političara iz Banjaluke, Sarajeva i Mostara vrlo malo vremena provodi na konkretnim rješenjima kako da se BiH prilagodi za ovu veliku novinu.
Kada bi se ovaj problem ozbiljno shvatio, Vedran Pecikoza, projektni analitičar pri Razvojnom programu UN, smatra da ovo može biti i šansa za BiH da kroz sinergiju poslovnih subjekata, akademske zajednice, javnih institucija i međunarodnih donatora izazov pretvori u priliku za razvoj.
“Ako se preduzeća ne prilagode, njihovi proizvodi će biti skuplji i samim tim neće biti konkurentni na izvoznom tržištu. Ako u njihovom proizvodu učestvuje veliki udio električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, onda je i njihov proizvod skuplji jer moraju da plaćaju karbonsku taksu”, objasnio je on.
Azrudin Husika, profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, upozorava da u BiH još nema jasne odluke da se ide u trgovanje emisijama. Objasnio je da je EU uvela ovaj tržišni mehanizam kako bi stvorila iste uslove poslovanja za sva preduzeća koja učestvuju na jedinstvenom evropskom tržištu.
“Uvođenje naknade će investicije u nove tehnologije učiniti isplativim i na taj način će i privreda ići ka zelenim tehnologijama”, rekao je on.
(24sata.info)
