Odluka o minimalnoj plati ne pogađa sve grane ekonomije u istoj mjeri. Sačuvati radna mjesta najteže je obrtnicima i malim preduzećima, piše ekapija.
Odgovorni za zaposlene radnike u niskoakumulativnim granama tekstila, kože i obuće ogorčeni su i zabrinuti. Ne slažu se s odlukom, jasno potcrtavajući da nisu protiv podizanja plata radnicima, ali jesu protiv neuvažavanja njihovih prijedloga za smanjenje fiskalnog opterećenja za rad.
– Plata bi opet bila hiljadu maraka i tada bi radnik u realnom sektoru i osjetio. Ovdje će profitirat državne institucije – kaže Zoran Gazibarić, član Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH i Udruženja poslodavaca SBK-a.
– Značajan novac će se potrošiti na povećanje plata onima koji su u državnim institucijama zato što su njihovi dohoci povezani sa prosječnom platom koja će biti neminovno povećana ovom Uredbom. Da se javnosti prezentira stvarana pozadina ovog – kaže Šaban Rizvić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca SBK-a.
Firme u metalnoj industriji koje izvoze na Zapad smanjile su broj potpisanih ugovora zbog usporavanja rasta ekonomije na evropskom tržištu. Zbog povećanja cijene struje u prošloj godini već posluju na rubu isplativosti. Inozemni partneri ne pristaju na povećanje cijena proizvoda, jer su poslovi unaprijed ugovoreni, a oni nisu spremni na drastično povećanje troškova. Tvrdnja je da su vrata crnom tržištu i korupciji otvorena.
– Bojim se da će ova mjera prouzročiti više otkaza, da će povećati rad na crno. Rad na crno znači povećanu korupciju. Imam osjećaj – kao da su izveli teroristički napad. Bilo bi mi drago da još jednom sjednu, da razmisle na koji način će to napraviti – kaže Snježana Kopruner, direktorica GS-TMT-a.
Predstavnici Sindikata tekstila, kože i obuće u povećanju minimalne plate vide pozitivan korak za poboljšanje kvaliteta života radnika. Ohrabreni su najavom subvencije doprinosa za ovu niskoakumulativnu granu. Kako je izjavio Zlatibor Kojčić, predsjednik Sindikata tekstila, kože, obuće i gume FBiH, od Vlade FBiH očekuju da neće dozvoliti ovim firmama da se nađu u bezizlaznoj situaciji.
– Korona je bila, tada su se dijelili neki novci iz budžeta, onako ahbabski. I sada se nudi to! Ne, mi ćemo sada povećati platu na 1.000 KM, a onda ćemo parama koje se sliju od te sirotinje dijeliti kako mi želimo – upozorava Šaban Rizvić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca SBK-a.
– Šta mislite kad firmi koja ima 700 zaposlenih u Travniku, u krugu Borca, neko kaže da treba uplatiti po 300 maraka više, a ne po 700 maraka? Nije normalno da neko očekuje da se to ispuni – dodaje Gazibarić.
Premijer SBK-a Tahir Lendo (SDA), kojem se obratilo i Udruženje poslodavaca, smatra da je odluka populistička, a kantonalni budžet već je usvojen.
– Kakve će donijeti udare na budžete ovdje u kantonu kada je u pitanju javni sektor, a da ne govorimo za realni sektor. Mi smo kanton gdje ima najveći broj niskoakumulativnih prerađivačkih kapaciteta. Ovo je populistička odluka.
Iako povećanje minimalne plate doprinosi punjenju kućnog budžeta radnicima, u značajnoj mjeri donosi prihode za državu. Finansijski efekti za državu su na pomolu, dok će dugoročni, bez smanjenja poreza i doprinosa, biti katastrofalni za ovaj kanton koji je oslonjen na ‘lohn poslove’, tvrde u Udruženju poslodavaca.
– Ovo je bila mjera koja će napuniti budžet. Po nama, za 800-900 miliona. Ali će uništiti privredu i prebaciti dobar dio radnika na zavod za zapošljavanje – upozorava Gazibarić.
Privrednici Vladu pozivaju na dijalog da bi fiskalna reforma bila pravičnija i pokazala da je odgovorna vlast koja donosi političke odluke koje će se odraziti na radno sposobno stanovništvo i ekonomiju.
(24sata.info)
