Još je nejasnoća u vezi sa Uredbom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine koja bi trebala povećati minimalna primanja radnika, no njeni obrisi se naziru.
Premijer FBiH Nermin Nikšić kaže da ima razloge zbog kojih mora biti povjerljiva. U međuvremenu, poslodavci najavljuju otkaze, a sindikati ne odustaju od većih primanja kroz donošenje zakona.
Nije mnogo jasnije ni nakon premijerovog gostovanja u programu entitetskog javnog emitera. Na njegovu konstataciju da uredba nije tajna, ali je povjerljiva, pojedini bi rekli: “nije šija, nego vrat”.
No, ima, kaže, razloge za to jer pojedini će, u suprotnom, tražiti načine kako da je ne primijene. Kao dokaz, podsjeća na prethodno donesene dvije vladine uredbe o isplati jednokratne pomoći u ovog godini, gdje je, otprilike, trećina poslodavaca isplatila novčanu pomoć svojim zaposlenima. Najviše su, kaže, diskriminisani radnici u privatnom sektoru.
“Zbog toga smo se odlučili da uđemo u jedan proces uredbe koja će utvrditi i minimalna primanja radnika i određene obaveze. U toj uredbi će biti propisana minimalna plata i ono što ide kao neoporezivi dio. Uredba bi trebalo da stupi na snagu od Nove godine. Prva isplata bi trebalo da bude u februaru”.
Minimalna primanja, kaže, biće obavezujuća u svim sektorima. No, ako predstavnici vlade ne odustanu od namjere da taj iznos ne ide ispod 1.200 KM, predstavnici poslovne zajednice najavljuju gašenje radnih mjesta, ali i preduzeća. Barem, u svojim prethodnim istupima. Danas su nam uskratili odgovore.
“Desiće se da će, posebno, u nisko akumulativnim sektorima (koža, obuća, konfekcija, drvna industrija, namještaj), doći do značajne uravnilovke”, stava je Kemal Čolak, predsjednik Udruženja poslodavaca Srednjobosanskog kantona, izještava N1.
Zato su vladi predočili svoj prijedlog – iznos do 450 KM svojevrsne, neoporezive, stimulacije za rad. Na, kako kažu, prijetnje poslodavaca o otpuštanjima, reagovali su i predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH, poručujući vladi da konačno stane uz radnike, a ne poslodavce. Svaku uredbu koja garantuje povećanje minimalnih primanja radnika podržavaju, ali od glavnog zahtjeva, kroz usvajanje Zakona o minimalnoj plati, ne odustaju.
“Ukoliko bi se rješenje poslodavaca prihvatilo, mi bismo, praktično, ponovo došli na istu onu priču koju smo imali i do sada i koju i danas imamo – sve što se ne propiše kao obaveza poslodavcu, poslodavac to sebi uzme za obavezu da ne uradi. Dok ne donesemo zakon o minimalnoj plati, koji, definitivno, nema alternativu, kojim bi se definisala minimalna plata radnika i minimalna plata, mi sa ovim uredbama možemo samo čekati”, naglašava Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Kao što se čeka i na set fiskalnih zakona koji bi otvorio put povećanju primanja.
Podsjećamo, još ranije su predstavnici vlade najavili da će radnici u 2024. ući s minimalnom platom od 1.000 KM.
Nakon toga, našli su drugo zakonsko rješenje, te su, u vidu, utvrđenih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak garantovali da minimalna plata neće biti ispod 1.200 KM.
U međuvremenu, Vlada je povukla iz parlamentarne procedure, da bi kao svojevrsnu zamjenu ponudila Uredbu o isplati pomoći uslijed povećanih troškova života. Da li će radnici u FBiH 2025. godinu dočekati s većim novčanim primanjima, znaćemo kada budu poznati i detalji ove uredbe..
(24sata.info)
