lavni faktor koji je izazvao kolaps Scholzove trostranačke koalicije je bilo kako spasiti najveću evropsku ekonomiju, što je i glavno pitanje za njemačke birače. Ova situacija također utiče na zemlje Balkana jer, prema riječima ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića: “Kada god je ekonomska situacija u Evropi loša, to za nas bude dva puta gore”.
Kako piše Bloomberg, ekonomisti, poslovni lideri i mnogi građani su već svjesni da se Njemačka kreće prema tački bez povratka. Nakon pet godina stagnacije, njemačka ekonomija je sada 5% manja nego što bi bila da je zadržan trend rasta prije pandemije.
Što je još više zabrinjavajuće, procjene Bloomberg Economics ukazuju da će najveći dio ovog zaostatka biti teško nadoknaditi zbog strukturnih problema, kao što su gubitak jeftine ruske energije i problemi koje Volkswagen AG i Mercedes-Benz Group AG imaju u održavanju konkurentnosti s kineskim automobilskim kompanijama. Pad nacionalne konkurentnosti znači da je svako domaćinstvo u prosjeku godišnje osiromašeno za oko 2.500 eura.
Birači traže krivca
Scholz je jučer izgubio glasanje o povjerenju, a prijevremeni izbori mogli bi pružiti priliku za promjenu kursa. Međutim, postepeni način propadanje ekonomije stvara malo osjećaja hitnosti među političarima, te je upitno da li bi mlake političke mjere koje oni zagovaraju mogle riješiti osnovne probleme.
“Njemačka ne propada preko noći. Upravo to čini ovaj scenarij tako zastrašujuće užasnim. To je vrlo sporo, vrlo dugotrajno propadanje“, objasnila je za Bloomberg Amy Webb, osnivačica i izvršna direktorica Future Today Instituta, koji savjetuje njemačke kompanije o strategiji.
To bi moglo izgledati kao gubitak još više njemačke energetski intenzivne proizvodnje, uz pad izvoza dok nesigurne kompanije smanjuju domaće investicije. Kako se životni standard pogoršava, birači traže krivce, a društvene tenzije odvraćaju strane talente koji su zemlji očajnički potrebni.
Marcel Fratzscher, predsjednik njemačkog instituta za ekonomska istraživanja, objasnio je za NPR da u Njemačkoj postoji sve veća društvena polarizacija.
“A ljudi koji gube zbog globalizacije i tehnoloških promjena često su ljudi s nižim prihodima, nižim vještinama. To daje veliku podršku desničarskim ekstremističkim strankama. Antidemokratska AfD, Alternativa za Njemačku, dobila je na mnogim nedavnim anketama i državnim izborima. Dakle, populizam je u porastu jer se populisti pretvaraju da postoje laka rješenja kada ne postoje”, naveo je on.
Također je istakao da Njemačka ima društvo koje stari, “tako da će socijalna davanja morati biti smanjena kako bi se moglo njima upravljati”.
Njemačka ekonomija slabi kada je Evropi najpotrebnija
Kako navodi Bloomberg, godine loših odluka i loše sreće uništile su njemački ekonomski model upravo u trenutku kada ostatak Evrope treba njenu industrijsku snagu da održi korak s Kinom, da se nosi s ruskim ratom u Ukrajini i da odgovori na sve više izolacionističku politiku SAD-a. Umjesto toga, Njemačka se suočava sa svojom najvećom krizom od ujedinjenja.
Prije trideset pet godina, pad Berlinskog zida ujedinio je Nijemce iza velikog plana ulaganja za integraciju bivšeg komunističkog Istoka. Danas je zemlja duboko podijeljena, a polarizovano biračko tijelo vjerovatno neće pružiti jasan mandat administraciji koja će preuzeti vlast nakon izbora u februaru, navodi ovaj medij.
U najnovijem izvještaju Njemačke centralne banke, Deutsche Bundesbank, koji je objavljen u petak, navodi se da Njemačka ekonomija prolazi kroz težak period, te da 2025. godina ne obećava mnogo bolji ishod.
Bundesbank je značajno smanjila prognozu ekonomskog rasta za narednu godinu na svega 0,2 posto, u odnosu na ranije predviđenih 1,1 posto u junu. Također, sada predviđa blagi pad ekonomije od 0,2 posto ove godine, dok je ranije očekivala rast od 0,3 posto.
“Njemačka ekonomija ne samo da se suočava s upornim ekonomskim preprekama, već i sa strukturnim problemima”, izjavio je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. Dodao je da je njemačka ekonomija, koja se u velikoj mjeri oslanja na izvoz, posebno ranjiva na rastući protekcionizam u svijetu.
Šta predlažu stranke?
Scholz je planirao da izgubi glasanje o povjerenju u Bundestagu u ponedjeljak upravo kako bi došlo do prijevremenih izbora. Međutim, kako piše Bloomberg, oslabljena mainstream politička scena ukazuje na dalju političku paralizu.
Friedrich Merz, kandidat iz redova Kršćanskih demokrata (CDU), trenutno je vodeći u anketama, ali se smatra da njegove oprezne reforme neće biti dovoljne za temeljitu obnovu ekonomije koja teško osigurava prosperitet za 84 miliona ljudi.
Evo kako glavne političke stranke žele da ojačaju ekonomiju, prema izvještavanju Reutersa:
SPD
Scholzovi Socijaldemokrati lijevog centra (SPD) predlažu podsticanje privatnih investicija i modernizaciju infrastrukture sa vanbudžetskim fondom od 100 milijardi eura. Stranka također planira uvesti premiju “Made in Germany” kako bi podstakla investicije. Plan uključuje povrat direktnog poreza od 10% na ulaganja u opremu od strane preduzeća. Kako bi potaknuo kupovinu električnih automobila njemačke proizvodnje, SPD predlaže da se kupcima ponudi privremeni porezni odbitak.
Scholz poziva na “umjerenu reformu” kočnice duga – koja ograničava državno zaduživanje na 0,35% bruto domaćeg proizvoda – kako bi se povećala ulaganja u odbranu, ali nije naznačio kako će to učiniti.
CDU/CSU
Opozicioni konzervativci, Alijansa demohrišćana (CDU) i njihove bavarske sestrinske stranke Kršćansko-socijalne unije (CSU), predlažu opsežne finansijske olakšice za kompanije i građane, uključujući smanjenje poreza na dohodak i korporativne poreze i niže naknade za struju. Nisu rekli kako će se to finansirati, što su kritikovale druge stranke.
Lider Friedrich Merz signalizirao je određenu otvorenost za umjerenu reformu kočnice duga, ali manifest njegove stranke obećao je da će je zadržati.
Zeleni
Ministar ekonomije Robert Habeck, kandidat Zelenih za kancelara, pozvao je na reformu kočnice duga kako bi se omogućila veća javna potrošnja.
Zeleni žele ulagati u tržišta kapitala kako bi generirali više sredstava za zakonski penzioni plan, stvarajući ono što nazivaju “građanskim fondom” sa zajmovima i državnim resursima. Fond treba da uzme u obzir kriterijume održivosti i da bude usklađen sa ciljem od 1,5 stepeni Celzijusa iz Pariškog klimatskog sporazuma.
Izborni program uključuje poreske olakšice za “mala i srednja primanja” za kupovinu električnih automobila, što je primjer njihovog fokusiranja na usmjeravanje programa subvencioniranja prema osobama s nižim primanjima. Program uključuje i podizanje minimalne plate na 15 eura po satu 2025. godine. Ona trenutno iznosi 12,41 eura.
FDP
Neoliberalne Slobodne demokrate predstavljaju se kao najveći branilac kočnice duga. Upravo je odbijanje bivšeg ministra finansija Kristijana Lindnera, lidera FDP-a, da suspenduje ograničenje zaduživanja, dovelo do raspada Scholzove koalicije.
Iako program stranke još nije predstavljen, politički dokument od 18 stranica koji je početkom novembra podigao koalicione tenzije daje predstavu o ekonomskim linijama stranke. FDP se zalaže za smanjenje poreza kako bi se podstakla privreda, predlažući u listu trenutno ukidanje “solidarnog” prireza, koji se plaća povrh poreza na dohodak i uveden nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke kako bi se podstakle siromašnije istočne države.
Stranka je također predložila hitno zaustavljanje svih novih propisa i kritikovala preambiciozne klimatske ciljeve.
AfD
Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), trenutno na drugom mjestu nakon konzervativaca prema istraživanjima javnog mnijenja, traži izlazak Njemačke iz EU – ili “Dexit” – nakon referenduma poput onog koji je održan u Velikoj Britaniji 2016. godine. Stranka želi da zemlja napusti euro i ponovo uvede njemačku marku.
AfD se zalaže za smanjenje duga i predlaže smanjenje izdataka za zaštitu klime i doprinosa međunarodnim institucijama. Ostale stranke su odbile da uključe antiimigracionu AfD u bilo koje buduće pregovore koalicione vlade.
Naslijeđe Angele Merkel
Tokom 16 godina Angele Merkel na poziciji kancelarke je uvedena kontroverzna “kočnica duga”, što je doprinijelo nedovoljnom ulaganju u odbranu, transport i obrazovanje. Merkel je također produbila njemačku ovisnost o jeftinoj ruskoj energiji, slabosti koja je postala očigledna nakon što je Vladimir Putin naredio potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
“Ako vam to pomaže, onda možete reći da je to Merkelina greška Merkel. Samo mislim da time ne pomažemo zemlji”, rekla je bivša kancelarka iz redova Kršćanskih demokrata krajem novembra na događaju povodom promocije svojih memoara.
Braneći svoje nasljeđe, Merkel je tvrdila da nije kriva za probleme koji sada opterećuju Njemačku, navodeći da SPD — njen koalicioni partner tokom tri od četiri mandata — nije bio zainteresovan za povećanje izdvajanja za vojnu opremu. Također je okrivila Zelene zbog protivljenja smanjenju regulacija, iako s ovom ekološkom strankom nikada nije bila u koaliciji.
Da li nam se vraćaju radnici?
“Kada god je ekonomska situacija u Evropi loša, to za nas bude dva puta gore. Jer ostajemo bez porudžbina, ostajemo u situaciji da jedina šansa koja nam se otvara je možda okretanje prema nekim drugim tržištima”, izjavio je za N1 ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.
On je istakao da je dobro imati partnera s kojim su uspostavljeni dugoročni odnosi.
“Ali kada taj partner u Njemačkoj počne da ulazi u probleme i zaustavlja proizvodnju… mi ćemo imati zaista velike poteškoće da se preorijentiramo na bilo koga drugoga. Jer je konkurencija iz Kine koja dolazi u Evropu jako agresivna s jedne strane, a s druge strane vidimo i da nam je i perspektiva za izvoz Evrope prema Americi upitna, u smislu koliko će biti uvedeno carina od strane SAD-a prema Evropskim proizvodima”, upozorava on.
Imajući to u vidu, Pavlović predviđa da bi se ljudi s Balkana koji rade u zemljama EU, a koji bi mogli ostati bez posla, masovno početi vraćati u svoje zemlje.
“Možda bi bilo dobro početi razmišljati o programima koji bi bili pripremljeni upravo za tu našu dijasporu, jer to su ljudi koji imaju ušteđevinu, nisu bez para, a s druge strane, pitanje je šta mogu u Bosni i Hercegovini da pokrenu kao svoj privatni biznis”, smatra on,
Pavlović ističe da je i dalje kupovna moć u BiH otprilike trećina kupovne moći u Evropi.
“S druge strane, ono što moramo znati je da naša domaća proizvodnja, poljoprivredna proizvodnja, dakle sve ono što možemo sami da uradimo za sebe, je nešto što treba da bude u fokusu interesa resornih ministarstava i vlada”, podcrtao je.
Marketing menadžer Posao.hr-a Dominik Raškaj, koji već godinama prati kretanja na tržištu rada, objasnio je za Forbes Hrvatska da je primjetan povratak dijela radnika iz EU u zemlje regije.
Među razlozima za povratak on ističe ekonomsku krizu koja je sve prisutnija u Njemačkoj, te navodi da je to najvidljivije u građevinskom sektoru, jer je gradnja počela stagnirati, a potom se i zaustavljati u većim državama Evropske unije. Raškaj je istakao su brojne građevinske firme u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji zatvorene, te da je pad vidljiv u drvnoj i tekstilnoj industriji, dok autoindustrija doživljava svoju najveću krizu.
On vjeruje da će mjesta koja budu sačuvana u tim industrijama dobiti podršku države – ali da se to odnosi prije svega na njemačke državljane. A kako sve ove industrije imaju svoje kooperante, očekuje do će doći i do domino efekta otpuštanja.
Postavlja se pitanje, da li smo spremni za mogući povratak naših državljana iz inostranstva? I šta možemo da im ponudimo?
(24sata.info)
