Voren Bafet, poznat po izjavi da je njegovo omiljeno vrijeme za držanje akcija “zauvijek”, u posljednjih nekoliko mjeseci ipak je odlučio da promijeni strategiju.
Ne samo da je prodao svoja dva najveća udjela u Appleu (čak polovinu svojih akcija) i multinacionalnoj Bank of America, već je i prvi put u šest godina prestao da kupuje akcije Berkshire Hathawaya, konglomerata koji vodi od 1969. godine i u kojem trenutno ima oko 37 odsto akcija.
Investitori koji pomno prate Berkshire i nadaju se da će se dio njegovog uspjeha odraziti i na njihove portfolije, sada se s razlogom pitaju – da li i oni treba privremeno da pauziraju s ulaganjem?
Bafet e godinama hvalio Apple kao “vjerovatno najbolji posao na svijetu,” a ta tehnološka kompanija povremeno je bila centar strategije Berkshirea. Akcije Applea činile su više od 40 odsto njegovog portfolija, pa je bilo neobično vidjeti da su odlučili da smanje udio upravo u toj kompaniji, prenosi Jutarnji.hr.
Analitičari sugerišu da bi ovo mogao biti signal da Bafet predviđa poteškoće u tehnološkom sektoru ili šire ekonomske turbulencije koje bi mogle usporiti rast Applea. Neki čak smatraju da se na ovaj potez odlučio jer očekuje recesiju koja bi mogla smanjiti potražnju za premium proizvodima poput Appleovih.
Druga, manje dramatična mogućnost je da iskusni 94-godišnji Bafe prepoznaje znakove da će rast Applea usporiti. Prodaja iPhonea se usporava, a rast prihoda takođe stagnira jer globalno tržište pametnih telefona postaje prezasićeno, dok sve jača konkurencija na međunarodnim tržištima, posebno u Kini, predstavlja dodatni izazov za Apple. Osim toga, Bafet možda smatra da je cijena Appleovih akcija dostigla nivo na kojem su dalji dobici ograničeni.
“Bilo da je pred nama recesija ili samo sporiji tehnološki rast, Bafetov najnoviji potez ukazuje na oprezan pristup na nepredvidivom tržištu,” piše Barchart.
S obzirom na to da američki trezorski zapisi sada donose veći očekivani prinos nego akcije, moglo bi izgledati da prodajom akcija Bafet želi smanjiti izloženost rizičnim ulaganjima. Wall Street Journal, na osnovu njegovih riječi iz prošle godine, smatra da ipak nije tako.
“Ono što zaista želimo jeste da kupimo odlične kompanije. Ako bismo mogli da kupimo firmu za 50 ili 75 milijardi dolara, 100 milijardi dolara, to bismo i učinili,” rekao je Bafet na godišnjoj skupštini Berkshirea 2023. godine.
S obzirom na to da Berkshire sada vrijedi bilion dolara, trebalo bi da se radi o vrlo vrijednoj akviziciji da bi ih uopšte zainteresovala, barem na nivou akvizicije osiguravača General Re iz 1998. godine, koja bi danas vrijedila 100 milijardi evra.
WSJ ističe da pojedinačni, manji investitori imaju znatno više dobrih opcija. Vanguardove desetogodišnje projekcije za razvijena tržišta van SAD-a kreću se od sedam do devet odsto godišnje za akcije, dok su za male američke kompanije između pet i sedam odsto, prenosi Bankar.me.
(24sata.info)
