Stope pretilosti u Europi su relativno niske u poređenju sa globalnim brojkama, pri čemu je Gruzija, sa najvišom stopom u Europi, rangirana na 33. mjestu u svijetu.
Međutim, postoji jasna podjela unutar Europe, gdje Balkan i Istočna Evropa pokazuju znatno više stope, što je pod uticajem tradicionalnih dijeta bogatih ugljenim hidratima i mastima, kao i promjenljivih faktora životnog stila.
Prema istraživanju, stanje u Hrvatskoj je iznimno zabrinjavajuće (31,4 posto pretilnih) u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sloveniju… Od Hrvatske su samo lošiji Mađarska i Rumunija, kada gledamo zemlje sa Balkana i Istočne Europe.
BiH je na zadovoljavajućih 22 posto, Slovenija na 19,9 posto, Srbija23,1, a Crna Gora na 18,7 posto.
Nasuprot tome, zapadne zemlje poput Francuske i Švicarske imaju niže stope, uz podršku javnozdravstvenih inicijativa i uravnoteženijih dijeta, prenosi Radiosarajevo.ba
“Pretilost je povezana s ozbiljnim zdravstvenim rizicima poput srčanih bolesti i dijabetesa, što opterećuje zdravstvene sisteme. Adresiranje ovih razlika je ključno za poboljšanje zdravstvenih ishoda širom Evrope”, navodi se u analizi.
Šta je pretilost?
Odavno je poznata povezanost prekomjerne tjelesne težine, odnosno pretilosti s različitim bolestima i većom smrtnošću.
Danas se pretilost smatra bolešću i nažalost je u velikom porastu – već u dječjoj dobi i među adolescentima, također i u odraslih osoba te govorimo da se radi o globalnoj epidemiji pretilosti.
Važno je pretilim pacijentima objasniti da je pretilost bolest koju je potrebno liječiti, da bi se smanjio odnosno uklonio rizik za razvoj drugih povezanih bolesti.
Pretilost je povezana s razvojem različitih bolesti – šećerne bolesti, hipertonije (povišenog krvnog tlaka), hiperlipoproteinemije (poremećaja u metabolizu masnoća, odnosno povišenim masnoćama u krvi), srčanim bolestima, moždanim udarom, nekim oblicima raka, prestankom disanja tijekom spavanja (tzv. sleeping apnea), a sve to rezultira i većom smrtnošću.
(24sata.info)