Mnogima zvuči paradoksalno, ali najveću ulogu u “prirodnoj” regulaciji cijena prehrambenih proizvoda odigrala su 4 dominantna trgovačka lanca u Njemačkoj, a ne državne mjere i ograničenja za kojima su posegnule zemlje na Balkanu.
Balkanske su zemlje, mahom, na rast inflacije odgovorile ograničavanjima cijena određenih “nužnih” proizvoda bez značajnog učinka. Uoči početka rasta inflacije Eurostat je objavio kako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini bliske razini prosjeka EU – za razliku od plaća, standarda ili potrošnje.
Njemačka je brzo odustala od ograničenja
Biznis.rs se obratio IFO Institutu iz Münchena kako bi dobio uvid kako funkcionira maloprodaja u toj zemlji i jesu li možda na snazi neka pravila ili mjere koje treba uvesti i u Balkanskim zemljama.
“Uopćeno govoreći, u Njemačkoj ne postoje ograničenja cijena namirnica niti ograničenja marži trgovaca prehrambenim proizvodima. Osim Mađarske, ne znam za europsku zemlju koja provodi takve mjere”, rekao je za Biznis.rs Patrick Hoeppner, istraživač u IFO.
Prema njegovim riječima, u Njemačkoj su uvedena ograničenja cijena za određene proizvode s početkom “krize troškova života” (naziv za razdoblje drastičnog rasta cijena energenata i hrane koji je počeo krajem 2021. godine), ali se ispostavilo kako te mjere nisu bile učinkovite u snižavanju cijena namirnica, niti usporavanju inflacije.
“Osnovni prehrambeni proizvodi u Njemačkoj se oporezuju PDV-om od 7%, za razliku od ostalih proizvoda kojima je porezna stopa 19%. Bilo je prijedloga o (privremenom) snižavanju porezne stope od 7%, kako bi se usporila inflacija cijena hrane, ali ta ideja se nije razvila u ozbiljan prijedlog politike, objasnio je Hoeppner.
Ukazuje kako su veliki trgovci prehrambenih proizvoda – Aldi, Lidl, Edeka i Reve, između ostalih – općenito oklijevali potrošačima ispostaviti pun račun povećanja cijena koje su predlagali ili zahtijevali proizvođači namirnica, a posebice proizvođači brendova.
Hoeppner skreće pozornost i na činjenicu kako su namirnice u Njemačkoj relativno jeftinije u usporedbi s drugim velikim europskim zemljama, a smatra kako jedan od razloga vjerojatno leži u specifičnoj strukturi njemačke maloprodaje prehrambenih proizvoda koje je, paradoksalno – prilično koncentrirana, s četiri velika igrača koji kontroliraju veliki dio tržišta.
Taj “Efekt veličine” omogućava trgovcima na malo pokazati značajan stupanj tržišne snage, što zauzvrat, kako objašnjava Hoeppner, dovodi do povoljnih uvjeta kada trgovci prehrambenim proizvodima kupuju njihove proizvode.
“Ova prednost u cijeni se onda može prenijeti na potrošače. U isto vrijeme, kupci u Njemačkoj su prilično osjetljivi kada je riječ o cijenama.
Prodavači sa sniženjima imaju značajan udio na tržištu, pa često nude najniže cijene za određene prehrambene proizvode ili organiziraju tjedne akcije. Trgovački lanci često nemaju mnogo prostora za manevriranje kada je u pitanju visina njihovih cijena, jer drugi trgovac može lako “uskočiti” i dati bolju ponudu potrošačima”, kaže Hoeppner.
Struktura cijena i moguća rješenja
Za odgovor na pitanje odakle bi trebalo krenuti u “popravku” lokalnih tržišta kada je riječ o maloprodaji namirnica i osnovnih kućnih proizvoda Biznis.rs obratio se zamjeniku glavnog ekonomiste u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavlu Mediću. On je pošao od činjenice kako je odnos cijena hrane i prosječnih zarada u Srbiji, Albaniji i Bosnu i Hercegovini, daleko najnepovoljniji u Europi.
Najvažnije je, kaže Medić, trenutne cijene namirnica i osnovnih kućnih proizvoda “rastaviti” na najsitnije dijelove u njihovoj strukturi. Na taj način i odgovore koje tražimo možemo podijeliti u tri grupe – poreznu politiku, troškove distribucije i ulazne cijene.
“Kada govorimo o poreznoj politici, odnosno porezima, prije svega mislimo na PDV, ali i na ostale važne elemente poreznog opterećenja – zarade i dobit. Srbija, kao i velika većina drugih europskih zemalja, na većinu prehrambenih proizvoda primjenjuje posebnu stopu od 10% (uobičajena stopa je 20%), što je svrstava među zemlje s nešto višom posebnom stopom, jer se većina nalazi u rasponu od 4 do 8%” objašnjava Medić. Bosna i Hercegovina nema posebnih poreznih stopa PDV-a, op. Manager.ba.
“Možemo, dakle, zaključiti kako je uloga poreznog sustava u cjelini relativno mala, ali postoji prostor, kroz dodatno smanjenje PDV-a na osnovne proizvode, utjecati na cijene u nekom opsegu do 5%, ovisno od elastičnosti tražnje, odnosno ponude.
Kada je riječ o drugom mogućem odgovoru na pitanje o “popravci” domaćeg tržišta – troškovima distribucije – Medić ističe kako ta grupa uključuje sve elemente u finalnoj cijeni proizvoda koji se tiču distribucije proizvoda od proizvođača do krajnjeg kupca.
“Pojednostavljeno, to su trgovačke marže koje bi trebale pokriti sve troškove i osigurati zaradu (profit) u maloprodaji. Ovaj segment u cijeni najveća je nepoznanica. Međutim, ukoliko znamo kako su usporedni operativni troškovi (električna energija, zarade) komparativno značajno niži nego u EU, preostaje zaključak kako su ili profiti trgovaca veoma veliki ili su ulazne cijene visoke”, objašnjava Medić.
Treći “prostor za popravku” domaće maloprodaje su ulazne cijene, rekao je Medić.
Ulazne cijene, kako je objasnio, mogu se podijeliti na one iz uvoza i one s domaćeg tržišta. Kod uvoznih cijena važnu ulogu mogu imati carine, ali imajući u vidu članstvo u CEFTA-i i potpisan SSP, smatra kako one vjerojatno nisu naročito značajan faktor.
“Ono što je vjerojatno značajno su nabavne cijene proizvoda iz inozemstva. Trgovina je igra velikih brojeva i narudžbi, što znači kako će veći lanci uvijek biti u prednosti u odnosu na manje. U tom pogledu Srbija zaostaje za Europom, imajući u vidu kako su trgovački lanci u Srbiji uglavnom regionalnog karaktera, s izuzetkom Lidla i donekle Delhaize-a, koji je u europskim okvirima ipak manji. Stoga ulazne uvozne cijene mogu imati određeni doprinos općoj visokoj razini cijena“, istakao je Medić u analizi za Biznis.rs.
Što se tiče domaćih cijena, upozorava kako su poljoprivreda i prehrambena industrija sa strateškog aspekta prilično zanemarene i podinvestirane grane gospodarstva kojima je potrebna značajna transformacija, piše Biznis.rs.
(24sata.info)
