Planirana izgradnja fabrike magnezija u Kupresu izaziva zabrinutosti zbog ekoloških i pravnih implikacija.
Planira se otvaranje četrnaest objekata, uključujući deset za proizvodnju magnezija, na jugoistoku Bosne i Hercegovine u Općini Kupres.
Lokacija planirane fabrike nalazi se na državnom zemljištu, u neposrednoj blizini kupreškog sela Lovrića doline. Potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će njemačka kompanija, koja već ima predstavništvo u Kupresu, graditi postrojenja.
Proizvodnja magnezija će iznositi oko 15 hiljada tona godišnje, a sirovina će se nabavljati iz obližnjeg kamenoloma Grguljača, koji je takođe u vlasništvu njemačke kompanije.
Pribavljanje dozvola za ovaj projekat trenutno je u toku. U međuvremenu, ekološka i planinarska udruženja su Ministarstvu okoliša bh. entiteta Federacija BiH uputila dopis sa primjedbama na Studiju uticaja na okoliš, zahtijevajući reviziju kompletne studije.
Magnezij se smatra jednom od kritičnih sirovina i strateških proizvoda za Evropsku uniju. Područje Kupresa njemačka kompanija je ocijenila kao najkvalitetnije ležište magnezija.
Planinarska udruga “Stožer” iz Kupresa, zajedno s poljoprivrednom udrugom “Attivo”, uputili su Federalnom ministarstvu okoliša dopis s primjedbama na studiju uticaja na okoliš vezanu za projekat izgradnje fabrike za proizvodnju magnezija.
Ističu da je studija “manjkava, netransparentna i površna”, objašnjavajući da “ne precizira jasne mjere zaštite životne sredine, prvenstveno u vezi s vodom”.
Napominju da će se za ovaj projekat koristiti voda u procesu proizvodnje, kako su navela ekološka udruženja.
“Na početku će se (kompanija) priključiti na postojeći gradski bazen vode, odakle se trenutno i dugi niz godina napaja vodom Kupres. Ako ide snabdijevanje iz postojećih izvorišta, to znači ugrožavanje snabdijevanja vodom Kupresa” rekli su iz poljoprivredne Udruge “Attivo”.
Općina Kupres ranije je pokrenula izradu Elaborata koji predviđa zaštitu pet izvorišta vodoopskrbnog sistema, ali ta zaštita, prema njihovim navodima, ne uključuje investicije na tom području, s obzirom na to da se radi o planinskim izvorištima, a izvorište Bašinac, koje se također nalazi pod zaštitom, smješteno je 300 metara od planiranog pogona za proizvodnju magnezija i opskrbljuje istočni dio Općine Kupres.
“U slučaju poremećaja vodotoka opskrba pitkom vodom dovodi u pitanje direktan opstanak dobrog dijela središta Općine Kupres, a u slučaju onečišćenja vodotoka, indirektno će stradati dobar dio Bosne i Hercegovine, te Republike Hrvatske” navela je poljoprivredna udruge “Attivo” u dopisu upućenom Federalnom ministarstvu okoliša.
Napominju da studija uticaja na okoliš ne objašnjava proces proizvodnje magnezija iz dolomitnog kamena, ne definiše količinu i način odvođenja tehnoloških i sanitarnih voda, te ne precizira kako će se zbrinjavati tehnološki otpad.
Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH izjavilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je 8. augusta održana javna rasprava o studiji uticaja na okoliš, a ranije su imenovali stručnu komisiju koja trenutno analizira tu studiju.
Iz ministarstva ističu da su primili nekoliko prigovora aktivista i građanskih udruga, koji se odnose na zabrinutost da bi izgradnja fabrike mogla dovesti do zagađenja zraka, vode i tla.
“U tim primjedbama je i navedeno da je strateško opredjeljenje općine Kupres, turizam, poljoprivreda i šumarstvo. Mi ćemo u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Aarhuske konvencije razmotriti sve primjedbe građana” kažu u Ministarstva, ističući da će, nakon analize primjedbi i komentara, moći odgovoriti na pitanja o mogućem zagađenju okoliša, dodajući da studija uticaja tvrdi da je “zagađenje unutar granica”.
“Sva nova postrojenja/fabrike moraju zadovoljavati sve standarde zaštite okoliša i raditi u skladu sa EU direktivama, što znači zadovoljavati granične vrijednosti emisija”, kažu u Ministarstvu.
U studiji uticaja na okoliš navedeno je da će izgradnja i eksploatacija utjecati na pejzaž zbog poravnjanja terena, postavljanja mehanizacije, sječe vegetacije i stvaranja otpada. Uticaj na zdravlje ljudi nije ocijenjen kao značajan, jer se procjenjuje tokom dužeg perioda.
Okolinska dozvola se izdaje tek nakon dobijanja građevinske dozvole, a rješenje o odobrenju studije uticaja na okoliš je obavezan dokument za dobijanje akta građenja.
Kompanija BH Magnezij i Minerali d.o.o., članica MFE Magnezij za Evropu, pokrenula je ovaj projekat prije četiri godine, a trenutno se nalazi u fazi planiranja i izdavanja dozvola. Prioritet im je izgradnja modernog i ekološki prihvatljivog proizvodnog centra.
Magnezij će se prerađivati iz kamena dolomita, koji se već vadi u Kupresu iz kamenoloma Grguljača, za koji postoje potrebne dozvole. Iz njemačke kompanije ističu da će nova fabrika biti usklađena s lokalnom i EU regulativom.
Proizvodnja magnezija namijenjena je zadovoljenju potreba BiH, ali će također ispuniti potražnju Evropske unije za ovim mineralom.
“Demografski trend u Kupresu ukazuje na hitnu potrebu za novim investicijama koja bi stvorila mogućnosti za rad. Ovaj projekat ima za cilj da donese dugoročni ekonomski rast i infrastrukturu, te održivost ovog regiona” naveli iz ove kompanije u odgovoru za RSE.
Općina Kupres je informisana o planovima za izgradnju fabrike magnezija, ali nisu obaviješteni o trenutnoj fazi projekta. Načelnik Zdravko Mioč smatra da će proizvodnja magnezija biti ekološki prihvatljiva i da će donijeti nova radna mjesta i razvojne projekte u Kupresu, gdje prema popisu iz 2013. godine živi oko 5.057 stanovnika.
Mioč također navodi da nije bilo novih zahtjeva za eksploataciju, te ističe da kamenolom Grguljača ima sve potrebne dozvole za iskopavanje sirovine. Ministarstvo graditeljstva, obnove prostornog uređenja i zaštite okoliša nije obaviješteno o izdatim dozvolama ili vlasništvu nad zemljištem na toj lokaciji.
Planirana fabrika za proizvodnju i preradu magnezija bit će smještena na lokaciji bivšeg preduzeća Dolomit, koja je šumsko državno zemljište s zabranom raspolaganja.
Na području Kantona 10, u kojem se nalazi općina Kupres, više od 80% šumskog fonda je u državnom vlasništvu, prema prostornom planu za period od 2008. do 2028. godine, sa ukupnom površinom od 283.915,82 hektara.
Od 2005. godine, raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno zakonom koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, a Ustavni sud BiH je nekoliko puta presuđivao da samo država BiH može upravljati ovom imovinom, a ne njeni entiteti. Ova imovina uključuje ono što je pripalo BiH prema Sporazumu o sukcesiji iz 2001. godine i imovinu kojom je BiH upravljala do 31. decembra 1991. godine. Pitanje državne imovine ostaje neriješeno više od 15 godina.
Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, suspendovao je posljednji pokušaj entiteta Republika Srpska da prisvoji državnu imovinu donošenjem zakona o nepokretnoj imovini, koja uključuje rijeke, šume te građevinska i druga zemljišta.
(24sata.info)
