Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) u svijetu, pa tako i u BiH prioritetni su javnozdravstveni problem jer su i dalje vodeći uzrok smrti.
– Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti i godinama su iznad 50 posto. Zadnje desetljeće se nešto taj postotak smanjuje kako je uvedena invazivna kardiološka obrada ali u svakom slučaju još uvijek veliki broj ljudi umire od bolesti srca i krvožilnoga sistema – istaknula je za Fenu prim. dr. Diana Zelenika, kardiolog, u povodu Svjetskoga dana srca, koji se obilježava 29. septembra.
Napominje kako su za vrijeme epidemije koronavirusa te bolesti bile nešto zastupljenije i da su doktori uočili da je veći broj infarkta i srčanih oboljenja, s tim da se to tumači s oštećenjem srčane stanice koje oblažu krvne žile čime dolazi do mogućnosti stvaranja ugruška, odnosno do nastanka infarkta miokarda (stanica srčanog mišića).
I nije samo infarkt miokadra, kaže dr. Zelenika, oboljenje koje se vezivalo za covid.
Naime, prema američkoj studiji u kojoj je rađena obdukcija na osobama koji su preboljeli covid, njih 70 do 80 posto je u srčanom mišiću i stanicama, imalo virus covida.
– Mi sami smo primijetili, od nas preboljelih do naših pacijenata, da su bili zastupljeni simptomi umora, malaksalosti i intolerancije napora što je posljedica same upale srčanog mišića – dodaje.
Također, imali smo i slučajeve oštećenja srčane ovojnice – perikarditis, a osim infarkta bili su česti i poremećaji srčanog ritma i dr.
Kada se govori o faktorima rizika za oštećenje srca i krvožilnoga sistema, razlikujemo nepromjenjive i promjenjive.
U nepromjenjive spada dob, spol i nasljeđe.
– Naravno, što smo stariji to je veća šansa da imamo tu bolest, a muškarci su sedam puta ugroženiji u odnosu na žene iz tzv. generativne dobi kojima se nastupanjem menopauze ta učestalost izjednačava – napominje dr. Zelenika.
Ukoliko pak neko u porodici ima muškarca koji je imao infarkt prije 55 ili žene prije 65 godine u krvnom srodstvu, tada se već govori o nasljednoj komponenti.
Što se tiče promjenjivih faktora, velik dio srčano-žilnih bolesti, navodi dr. Zelenika, može se spriječiti izbjegavanjem rizika poput debljine, nepravilne prehrane, pušenja, nedostatka tjelesne aktivnosti i naravno, eliminisati stres pa ako treba i uz pomoć psihijatra ili nekih drugih konsultacija.
Kod već nastalih bolesti srca i krvnih žila rano otkrivanje i liječenje može spriječiti preranu smrt, ali i znatno poboljšati kvalitetu života.
Mostar i regija imaju kardiologiju na zavidnoj razini
Što se tiče koronarnih bolest srca, na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) se već od 2010. radi koronarografija (invazivna dijagnostička metoda) odnosno 24- satna koronarografija.
Dodaje da su takvi standardi liječenja dobri, a da u Mostaru imamo razvijenu kardijalnu hirurgiju koja također svoj posao odrađuje korektno.
Najveći problem je, kaže, prepoznati faktore rizika te se i sami bolesnici mole da se jave na pregled i prepoznaju simptome koronarne bolesti – bolesti srca koje nastaju uslijed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije, piše Fena.
