Banane, voće koje krasi police prodavnica i činije kod kuće, pred izumiranjem je, piše portal IFL Science.
Prijetnja je toliko ozbiljna da je u medijima dobila naziv “bananapokalipsa”. Popularno voće ozbiljno je ugroženo gljivičnom bolešću koju izaziva gljiva složenog naučnog naziva Fusarium oxysporum f.sp. cubense (Foc) tropska utrka 4 (TR4). Bolest koja se zove fuzariozno uvenuće banana jedna je od najgorih poznatih biljnih bolesti, prenosi N1.
Gljiva, koja ulazi u biljku kroz korijenje, zauzima njen vaskularni sistem i blokira protok vode i hranjivih tvari do plodova. To uzrokuje da biljka vene i na kraju ugine.
Prijetnja gladi na globalnom nivou
Nedavno je međunarodna grupa naučnika uradila studiju o opasnosti za banane od ovog patogen, koja je objavljena u časopisu Nature Microbiology.
Napominje se da gljiva vjerovatno potiče iz Indonezije i Malezije, ali se proširila širom svijeta, uključujući Kolumbiju (2019.) i Peru (2021.), koji su među najvećim svjetskim izvoznicima banana.
Banane su jedan od glavnih izvora ugljikohidrata u Africi, jugoistočnoj Aziji i tropskoj Americi, pa invazija gljivica predstavlja veliku prijetnju ne samo globalnoj trgovini bananama, već i prehrambenoj sigurnosti ljudi koji žive na ovim prostorima. To, pak, može dovesti do povećanja siromaštva i gladi na globalnom nivou, napisali su naučnici.
Ali izbijanje gljivice Fusarium nije prva takva opasnost za banane. „Banane koje danas jedemo nisu iste kao one koje su jeli vaši djed i baka. Te banane, sorta Gros Michel, već su bile funkcionalno izumrle kao žrtve prve epidemije Fusariuma 1950-ih”, objasnio je Li-Jun Ma, profesor biohemije i molekularne biologije na Univerzitetu Massachusetts Amherst i jedan od autora studije. Gros Michel banane su stoga zamijenjene sortom Cavendish koja je danas dominantna. A toj sorti sada prijeti novi soj gljive, skraćeno nazvan TR4.
Znači li to kraj banana kakve ih poznajemo?
Iako mnogi stručnjaci koji proučavaju gljivičnu bolest banana ipozoravaju i predviđaju apokalipsu ovog voća, najnovija studija pruža, ipak, malu nadu.
Naučnici su uspjeli utvrditi neke gene koji su povezani sa širenjem gljivica i oboljelim venućem banana. Sada znaju da soj TR4 nije evoluirao od soja koji je uništio sortu Gros Michel. Također su otkrili da soj ima dodatne gene povezane s proizvodnjom dušikovog oksida, što se čini jednim od ključnih faktora u širenju soja TR4. Ovo znanje otvara vrata mogućim tretmanima i strategijama za ublažavanje njegovog širenja. Majin tim je tako otkrio da se virulencija (sposobnost uspješnog prenošenja) gljivica uvelike smanjuje ako banane uklone dva gena koji kontroliraju proizvodnju dušikovog oksida.
Jedna od mogućih strategija je udaljavanje od monokultura. Naime, snažno dominira sorta Cavendish. Međutim, uzgoj različitih sorti banana smanjuje pritisak bolesti na pojedini usjev. “Poljoprivrednici i istraživači mogu kontrolirati fuzariozno uvenuće banana identificiranjem ili razvojem sorti banana koje su tolerantne ili otporne na TR4”, piše Ma.
Čini se da još ima nade za banane, zaključuje se u članku IFL Science.
(24sata.info)
