“Idući prema sveobuhvatnoj nacionalnoj odbrani, podržavam obaveznu regrutaciju žena u službu nacionalne odbrane. 2028. godina mogla bi biti optimalno vrijeme za početak”, objavio je Andris Sprūds na platformi X, ponavljajući svoje komentare u intervjuu lokalnim medijima ranije u utorak.
Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, europske su zemlje nastojale izgraditi svoje oružane snage, kako u smislu osoblja tako i u pogledu naoružanja.
Latvija, koja graniči s Rusijom, ponovno je uvela vojni rok tek prošle godine, nakon što ga je ukinula 2006. godine. Ova zemlja, koja ima manje od 2 miliona stanovnika, nasumično odabire vojne obveznike i ima za cilj da raspolaže sa 4000 vojnika do 2028. godine, prenosi N1.
Baltička nacija bila je jedna od posljednjih zemalja u blizini Rusije koja je vratila služenje vojnog roka, jer su Švedska i Litva odlučile to učiniti nedugo nakon što je Moskva nezakonito anektirala ukrajinski Krim 2014. godine.
Dok europske prijestolnice žele zaposliti i zadržati osoblje za svoje oružane snage, obavezno služenje vojnog roka za žene i dalje je rijetkost. U martu je Danska rekla da planira uvesti vojni rok za žene, postavši tek treća europska zemlja koja je krenula u tom smjeru nakon Norveške i Švedske.
Obavezno služenje vojnog roka za žene “neće se dogoditi danas ili sutra”, rekao je Sprūds za latvijsku TV, ističući političke i tehničke prepreke koje je potrebno prevladati.
Do 2028. “treba obaviti domaću zadaću: javna rasprava, poboljšanje infrastrukture službe i osiguranje materijala i opreme posebno prilagođenih ženama”, objasnio je u objavi na X-u.
Ranije ove godine Latvija je odobrila 12-godišnji plan razvoja vojske koji uključuje smjernice za industriju o područjima ulaganja u skladu s prioritetima sposobnosti; više rezervista; i razvoj vojne infrastrukture.
(24sata.info)
