Istraživanje koje je podrazumijevalo praćenje hiljada različitih molekula kod ljudi starosti od 25 do 75 godina otkrilo je dva velika talasa promjena vezanih za starosnu dob, i to u dobi od oko 44 godina i u dobi od 60 godina. Kako navodi Guardian, ovo bi moglo objasniti zašto se nagli porast određenih zdravstvenih problema, uključujući mišićno-koštane probleme i kardiovaskularne bolesti, javlja u određenim godinama.
“Ne mijenjamo se samo postepeno tokom vremena. Postoje neke zaista dramatične promjene”, rekao je autor istraživanja profesor Michael Snyder, genetičar i direktor Centra za genomiku i personaliziranu medicinu na Univerzitetu Stanford.
“Ispostavilo se da je sredina 40-ih vrijeme dramatičnih promjena, kao i rane 60-e – i to je činjenica bez obzira koju klasu molekula posmatrate”, rekao je on, prenosi N1.
U ustraživanju je sudjelovalo 108 ljudi koji su svakih nekoliko mjeseci davali uzorke krvi i stolice i briseve kože, usne šupljine i nosa u periodu između jedne i skoro sedam godina. Istraživači su posmatrali 135.000 različitih molekula (RNA, proteini i metaboliti) i mikroba (bakterije, virusi i gljivice koje žive u crijevima i na koži sudionika).
Ustanovljeno je da se većina molekula i mikroba nije mijenjala postepeno. Kada su naučnici tražili klastere molekula sa najvećim promjenama, otkrili su da se ove transformacije obično dešavaju ljudi uđu u srednje 40-e i rane 60-e godine.
Porast intenziteta starenja sredinom 40-ih bio je neočekivan i prvobitno se pretpostavljalo da je to rezultat perimenopauzalnih promjena kod žena koje su uticale na rezultate za cijelu grupu. Međutim, podaci su pokazali da se slične promjene dešavaju i kod muškaraca u srednjim 40-im godinama.
“Ovo sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu doprinijeti promjenama uočenim kod žena u srednjim 40-im godinama, vjerovatno postoje i drugi, značajniji faktori koji utiču na ove promjene i kod muškaraca i kod žena”, rekao je dr. Xiaotao Shen, bivši postdoktorant na Medicinskom fakultetu Stanford.
Prvi period promjena uključivao je molekule povezane s kardiovaskularnim bolestima i sposobnošću metabolizma kofeina, alkohola i lipida. Drugi period promjena uključivao je molekule uključene u imunološku regulaciju, metabolizam ugljikohidrata i funkciju bubrega. Molekuli povezani sa starenjem kože i mišića promijenili su se u oba vremenska perioda. Prethodno istraživanje je sugeriralo da se kasniji skok u starenju može dogoditi oko 78. godine, ali najnovija studija to nije mogla potvrditi jer su najstariji učesnici imali 75 godina.
Obrazac se poklapa s prethodnim dokazima da se rizik od mnogih bolesti povezanih sa starenjem ne povećava postepeno, pri čemu rizik od Alchajmerove i kardiovaskularnih bolesti pokazuje nagli porast nakon 60. Također je moguće da bi neke od promjena mogle biti povezane sa životnim stilom ili faktorima ponašanja. Na primjer, promjena u metabolizmu alkohola mogla bi biti rezultat porasta potrošnje u srednjim 40-im godinama, što može biti stresan period života.
Autori su naveli da bi ova saznanja mogla pomoći u ciljanim intervencijama, kao što je povećanje vježbanja tokom perioda bržeg gubitka mišića.
“Vjerujem da bismo trebali pokušati prilagoditi svoj način života dok smo još zdravi“, rekao je Snyder.
(24sata.info)
