Ali, Evropska komisija najavljuje novi udar na proizvođače. Naime, raspravlja o mogućnosti da se carine uvedu retroaktivno, odnosno da njihova primjena krene od marta, a ne od jula.
Kao dio istrage o tome jesu li kineski proizvođači automobila dobili neprimjerene subvencije, Evropska komisija od marta je zahtijevala od carinskih agencija zemalja članica da prate sva električna vozila proizvedena u Kini, što bi EU omogućilo da retroaktivno primijeni carine. Ovo je taktika čiji je cilj odvratiti kompanije od preplavljivanja tržišta.
Ubrzo nakon što je Komisija u junu najavila carine veće od očekivanih na električna vozila, kineski proizvođači mahnito su ukrcali što više vozila na kontejnerske brodove koji plove prema EU. Registracije električnih vozila porasle su u julu na više od 202.000 novih vozila, u poređenju s prosječnih 144.000 u aprilu i maju.
Kako je objavila Komisija, takav val jeftinog uvoza predstavlja ekonomsku prijetnju Evropi.
Ovaj val jeftinog uvoza predstavlja “prijetnju od ekonomske štete” industriji EU, koja bi mogla dovesti do razornih gubitaka i dovesti u opasnost više od 12 miliona radnih mjesta, što direktno a što indirektno, upozorila je Komisija.
Carine su stoga potrebne kako bi se nadoknadila nepravedna prednost koju dodjeljuju subvencije, navodi EK. Odlukom EU predviđene su diferencirane uplate koje se obračunavaju prema matičnoj kompaniji, godišnjem prometu i sumnjivom iznosu primljenih subvencija. Nove pretplate zaračunavaće povrh postojećih tarifa, koje iznose 10 odsto.
Ovo su nove tarife po kompanijama:
– BYD: 17.4 odsto
– Geely: 19.9 odsto
– SAIC: 37.6 odsto
Ostali proizvođači električnih vozila u Kini koji su sarađivali u istrazi, ali nisu bili pojedinačno uzorkovani, uključujući Teslu i BMW: 20.8 odsto.
Ostali proizvođači u Kini koji nisu sarađivali: 37.6 odsto.
Uvođenje ovih mjera zasad je privremeno. Carinske vlasti će od kineskih izvoznika tražiti bankovne garancije, a ne gotovinu, što znači da krajnji kupci možda neće odmah primijetiti promjenu u svojem džepu. Carine će ostati na snazi dok se za četiri mjeseca ne donese konačna odluka, koju bi zemlje mogle blokirati ako skupe kvalifikovanu većinu protiv prijedloga, odnosno glasove 15 država članica koje predstavljaju 65 odsto stanovništva EU.
Njemačka, velik izvoznik automobila s jakim vezama s kineskim tržištem, ali i Mađarska, rastuće središte kineskih ulaganja, među onima su koji će se vjerovatno protiviti.
Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) kaže da “tarife nisu odgovarajuća mjera za jačanje konkurentnosti” i potencijalno mogu dovesti do situacije u kojoj svi gube. Ta organizacija je posebno zabrinuta zbog učinaka na zajednička ulaganja, poput onih koje Volkswagen i General Motors imaju sa SAIC-om.
Nasuprot tome, Francuska i Italija podržavaju dodatne namete, što sugeriše da će izborima u novembru prethoditi sveobuhvatna politička borba, prenosi “Index“.
(24sata.info)
