Naučnici su dugo posmatrali uticaj temperature na apetit.
“Ono što znamo je da ljudi u hladnijim sredinama jedu jaču hranu sa više kalorija”, rekla je Alison Čajldres, dijetetičar i vanredni profesor na Teksaškom univerzitetu dodajući da postoji osnovni biološki razlog za ovo.
Kalorije su jedinica energije, njihovo sagorijevanje može da oslobodi toplotu, pomažući ljudima da održe tjelesnu toplotu u hladnijim klimama. Ali kako zima ustupa mjesto toplijem vremenu, “ljudi primjećuju da su mnogo manje gladni”, a taj trend je Čajldres primijetila i u svojoj kliničkoj praksi i u široj naučnoj literaturi.
Mehanizmi iza ovog fenomena, međutim, nisu jasni. Met Karter, neuronaučnik na Vilijams koledžu u Masačusetsu, se slaže. Mnoge varijable – uključujući hormone, proteine i faktore životne sredine – utiču na to kako i zašto osjećamo glad i, na kraju, zašto se taj osjećaj smanjuje u toplijim danima.
Naime, ljudska tijela uvijek pokušavaju da održe unutrašnje uslove stabilnim. Ovo se zove homeostaza. Zbog toga se znojimo na užarenom suncu ili pijemo vodu nakon napornog treninga. Glad je takođe homeostatska- osjećamo je kada naše tijelo ima malo kalorija i osjećamo se siti nakon obroka, održavajući naše unutrašnje fiziološko stanje uravnoteženim. Mnoge homeostatske procese održavaju hormoni, koji služe kao hemijski glasnici u tijelu. Kod apetita i sitosti veliku ulogu igraju dva hormona: grelin, koji otpušta želudac kada je prazan, i leptin, koji luče masne ćelije i govori mozgu kada je tijelo sito. Da bi uticali na naša osjećanja i ponašanje, ovi hormoni signaliziraju hipotalamus, dio mozga koji reguliše aspekte poput tjelesne temperature, gladi i žeđi. Na dnu hipotalamusa leži masa specijalizovanih neurona koji “organizuju osjećaj gladi i sitosti”, objasnio je Karter za Live Science.
“Kako temperatura utiče na ovaj zamršeni sistem je još uvijek otvorena oblast istrage”, rekao je Karter.
Mozak ima senzore za temperaturu – proteine koji mijenjaju oblik kada vaše tijelo dostigne određeni nivo toplote. Studija iz 2020. godine otkrila je da kod miševa određene moždane ćelije šalju informacije AgRP neuronima kada su temperature hladne, što povećava osjećaj gladi. S druge strane, kada je vruće, POMC neuroni imaju protein koji osjeća toplotu koji se aktivira kada se tjelesna temperatura poveća, a koji zatim aktivira neurone povezane sa punoćom.
“Ali vjerovatno ima više od toga”, rekao je Karter.
Čajldres je takođe primijetila da vjerovatno postoje i drugi faktori.
“Iako imamo ove biološke mehanizme i toplotu i hladnoću, takođe je važno znati da možemo nekako da jedemo te biološke mehanizme”, rekla je.
Ponekad izgubimo tu sposobnost da slušamo signale našeg tijela – na primjer, jedemo preko tačke sitosti ili ne jedemo kada smo gladni. Bez obzira na znakove, ona je primijetila da je tokom ljeta važno da ostanete hidrirani, bilo da jedete hranu bogatu vodom kao što su povrće i voće ili pijete tečnost. Kontraintuitivno, smrznute poslastice zapravo mogu povećavaju tjelesnu temperaturu jer su često kalorični. Vruće ili ne, apetit je složena ravnoteža – način na koji se naša tijela sinhronizuju sa okolinom.
“Jelo i piće su stvari koje izgledaju kao da se upravo dešavaju”, rekao je Karter, prenosi Politikin magazin.
(24sata.info)
