Više je razloga za to, od malog broja punionica za takva vozila, do nedovoljnih finansijskih podsticaja za kupovinu vozila koja ne zagađuju okolinu. Ipak, postoje i svijetli primjeri mladih ljudi koji svojim znanjem i radom žele sve ubrzati.
U toku je postavljanje završnih komponenti u prvi bh. punjač za električne automobile. Deset mladih ljudi godinama je radilo na svemu tome. Punjač je sada spreman za tržište. Ugrađeni su brojni senzori, a višejezičnost je ostvareni standard jer se očekuje i izvoz.
”Mi smo u fazi kompletiranja certifikacije, prolazimo certifikaciju po najvećem standardu i kada završimo bit ćemo jedina kompanija u BiH koja ima ovaj nivo certifikata i bit ćemo ujedno i među 10 firmi u Evropi koje to imaju”, ponosno nam naglašava Arslan Hajdarević iz kompanije E387.
Prostor za prodaju punjača je veliki, objašnjavaju iz ove kompanije, jer je u Evropi trenutno potrebno tri miliona punjača. U međuvremenu dobili su i strateškog partnera što im uliva ogroman entuzijazam za nastavak rada.
Mašinski inžinjer Jasmin Smajić učestvovao je u cijelom procesu. On je razvijao mehanički dio punjača.
”Bilo je dosta kompleksno, ovo je četvrta verzija… samo mehanike, da ne govorimo o elektronici našeg punjača. Imali smo različite tehnologije, a sada smo se odlučili na proizvodnju od lima”, pojasnio je Jasmin Smajić, mašinjski inžinjer u kompaniji E387.
Primjetno je koliko je sadašnja verzija punjača usavršena u odnosu na prvobitnu. S ponosom je postavljen natpis: Bosna i Hercegovina je zemlja porijekla.
”Ovo je trajalo tri godine da se dođe od ove do ove veličine. Ovaj punjač ne pušta direktno nego imamo komponentu koja kontroliše puštanje struje u autu. Ovo je mozak i srce operacije, dok su ostale komponente zadužene da puštaju struju automobilu”, dodao je Arslan Hajdarević, iz kompanije E387.
BiH u ovom segmentu kaska jer je trenutno dostupno manje od 300 punjača, dok naprimjer Švicarska ima preko sedam hiljada stanica za punjenje. Zaostajemo i za susjedima koji imaju više od hiljadu. I u broju električnih automobila razlika je ogromna, a sve je to posljedica manjkavih podsticaja vlasti. Vlada Federacije BiH sada je izdvojila milion maraka, a susjedna Hrvatska čak 15 miliona euvra.
”Apelujem na nadležne da uskočimo u ovaj vagon koji je krenuo jer mi prednjačimo u zagađenju. U KS 35% zagađenja se odnosi na vozni park. Imamo jedan od najstarijih voznih parkova u Evropi. Nažalost, mi imamo ozbiljan problem, ljudi obolijevaju od raka pluća koji dolazi mahom od azotnih oksida koje ispuštaju dizelski agregati. I niko se time ne bavi. Šuti se o tome”, podsjeća Haris Muratović, menadžer za elektrifikaciju Toyota BiH.
Osim što se o tome ćuti vozačima automobila koji ne zagađuju samo se otežava. Plaćaju skuplju registraciju, a za njihova auta nema dovoljno punjača. Institucije, osim što ne izdvajaju dovoljno za energetsku tranziciju, ne povlače ni sredstva iz EU fondova za te namjene, prenosi N1.
(24sata.info)