Naglasili su kako je u naredne tri sedmice potrebno povećati broj testiranja na više od 20.000 kako bi se dobila realna epidemiološka slika u Kantonu Sarajevo.
Kako je ranije rekao član ovog tijela Damir Marjanović, u dokumentu su naveli 10 prijedloga i zahtjeva.
– Osnovna misija bit će analiza sadašnjih i budućih znanstvenih činjenica i tedencija u ovoj oblasti, njihova primjena unuatr znanstvene i stručne zajednice KS, procjena i optimiziranje kapaciteta za uključivanje zdravstvene zajednice KS u svjetske zdravstvene trendove vezane za borbu protiv pandemije, a shodno uputstvima Svjetske zdravstvene organizacije i svjetske znanstvene zajednice – naveo je Marjanović.
U dokumentu je navedeno da Naučno vijeće ima mandat da pruža naučne i stručne sugestije Ministarstvu zdravstva, Vladi KS, Civilnom štabu KS koje bi tekuće aktivnosti koje se sprovode u Kantonu, a koje su usmjerene ka usporavanju širenja SARS-COV-2, optimizirale shodno novim dostupnim znanstvenim spoznajama.
– Naučno vijeće će pratiti i sistematizirati naučne objave u vezi sa istraživanjima SARS-COV-2 i dostavljati ista svim zaintersovanim stranama u BiH, i to sa ciljem odbacivanja panike, improvizacija i zabluda u vezi sa samom epidemijom i aktivnostima koje se sprovode u njenom suzbijanju” – navodi se u prvoj tački dokumenta.
Funkcionalan sistem
U drugoj tački ističu kako podstojeći sistem epidemiološkog nadzora hitno treba pojednostaviti i učiniti funkcionalnim, transparentnim, lako razumljivim i provodivim.
– U tom smislu, predlažemo korištenje expertnog sistema za praćenje, prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja COVID-19 koji je razvio ekspertni tim ANUBIH. Sistem je namijenjen prvenstveno ekspertima i profesionalcima iz oblasti zdravstva i služi za praćenje epidemije, biostatističku analizu, prijedlog mjera za kontrolu širenja zaraze i njihovu evaluaciju, te izvještavanje u cilju donošenja boljih odluka – kažu iz Naučnog tijela.
Naglašavaju i da obim testiranja mora biti značajno povećan te da bi ciljani broj testova za populaciju u KS trebao biti 20.000+ u naredne tri sedmice.
– Predloženi način testiranja sugeriranog broja uzoraka u roku od tri sedmice će omogućiti dobijanje realnije epidemiološke slike u kantonu i značajno spriječiti širenje bolesti putem asimptomatskih i presimptomatskih slučajeva, što je ključno u ovoj fazi širenja epidemije – navedeno je u trećoj tački.
Fondovi za genetička i serološka testiranja
Navode kako je neophodno započeti i znanstvena istraživanja (ekološka, humana i animalna) navodeći kao primjer istraživanja koja bi obuhvatila ljude koji ne spadaju u skupinu onih jasno povezanih s nekim od postojećih žarišta, a u cilju ustanovljavanja prisustva i transmisije koronavirusa u populaciji ili njenim dijelovima koja ne nije bilo moguće detektovati postojećim sistemom.
– U tom smislu predlažemo da se hitno osiguraju fondovi za genetička i serološka testiranja kojima bi se u relativno kratkom roku mogao napraviti skrining populacije – nacionalne studije sa ciljem procjene trenutno stečenog ‘populacijskog imuniteta’, sentinel skupina itd – navode stručnjaci.
Kada je riječ o dijagnostičkom testiranju predlažu da se radi urgentno, epideomološko i naučno-istraživačko testiranje. Predlažu da urgentna testiranja rade preko KCUS-a i Opće bolnice, epidemiološka preko KCUS-a, Opće bolnice i Veterinarskog fakulteta UNSA, a naučno-istraživačka da rade sve zainteresovane naučne ustanove u KS koje je potrebno podržati preko naučnih fondova.
Ko čini Naučno tijelo
Podsjetimo, Naučno tijelo je formirano 10. aprila, a čine ga profesori i doktori Mirsada Hukić, Nihad Fejzić, Damir Marjanović, Fadila Serdarević, Sajma Dautović i Rijad Konjhodžić.
(Avaz)
