Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) savjetuje pridržavanje dobre higijenske prakse u pripremi hrane, redovno čišćenje i kontrolu površina u kontaktu s hranom i ambalaže, te značajno smanjiti rizik od onečišćenja bilo kojeg materijala i predmeta koji su u kontaktu s hranom.
– Preporučljivo je pranje namirnica i oprezno postupanje sa ambalažom, obzirom da se koronavirus prenosi kapljičnim putem pa postoji mogućnost kontaminacije površine ambalaže – naglašavaju.
Razumiju potrebu stanovništva da uslijed pandemije povećaju kućne zalihe namirnica, ali i savjetuju da biraju artikle koje je moguće duže čuvati u domaćinstvu.
Ako nije moguće online ili kupovina dostavom, važno je imati na umu da dobro planiranje, spisak i racionalno vrijeme u radnji smanjuje boravak u zatvorenom, ali i mogućnost zaraze.
Pri direktnoj kupovini treba birati namirnice dužeg roka trajanja, te za koje u kući/stanu možete osigurati adekvatne uvjete čuvanja. Bitan je i nadzor nad rokom trajanja pojedinih namirnica. Sad, više nego ikad, pokazuje se ispravnom zamjena određenih proizvoda iz inostranstva kupnjom domaćih, jednako kvalitetnih proizvoda.
Kako ističu iz INZ-a dobra higijenska praksa u rukovanju hranom podrazumijeva da se, više puta tokom pripreme hrane, temeljno peru ruke (posebno nakon kašljanja ili kihanja, odlaska u toalet ili prije konzumiranja jela i pića).
– Poželjno je korištenje gelova ili sredstava za dezinfekciju ruku, koji djeluju samo na čiste ruke. Ne smiju se koristiti kao zamjena za pranje ruku, a ta preporuka važi i za rukavice koje ne mogu biti zamjena za često pranje ruku – upozoravaju.
Ističu da je prije pripreme hrana obavezno oprati ruke, pribor i radnu površinu na kojoj će se hrana pripremati. Za čistoću pribora, posuđa i površina važno je redovno održavanje i čišćenje frižidera, zamrzivača i mašine za pranje suđa, te svih površina i pribora koje se koriste prilikom pripremanja namirnica.
Uzimajući u obzir dosadašnje informacije, da bi virus mogao preživjeti i do 72 sata na tvrdim površinama (ovisno o materijalu) kao dobru preventivnu mjeru preporučujemo da ambalažu koja to dozvoljava operete pod mlazom tople vode, koristeći obični deterdžent. Za ostalu ambalažu možete koristiti vlažnu krpu, koju temeljno isperete ili jednokratne krpe. Bitno je ostaviti ambalažu da se osuši, te obavezno prati ruke nakon dodirivanja ambalaže.
Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane uputili su poziv poslodavcima u BiH da primjenjuju načela prevencije, poduzimajući sve odgovarajuće mjere zaštite zdravlja i prava radnika.
Kad priroda posla onemogućava održavanje socijalne distance dobra higijenska praksa jedina je mjera za smanjenje mogućnosti širenja virusa.
Naglašavaju i da pravilna termička obrada hrane uništava većinu bakterija, koje mogu uzrokovati trovanje hranom. Pripremljena, termički obrađena hrana treba ostati vruća do serviranja ili se može brzo ohladiti i pohraniti na hladno mjesto.
Prilikom pripreme piletine, crvenog mesa, mljevenog mesa, kotleta, kobasica i bubrega posebno je važno osigurati da njihov središnji dio dosegne temperaturu minimalno 70°C, na najmanje dvije minute.
– Nedovoljno termički obrađeno meso ili perad mogu i dalje sadržavati štetne mikroorganizme. Zato je važno provjeriti boju mesa u unutrašnjosti, naročito kod kostiju, kao i jesu li njihovi sokovi nakon termičke obrade krvavi. U tom slučaju potrebno je nastaviti termičku obradu – navodi se.
Čuvanje hrane na hladnom mjestu (ispod + 8°C) sprječava rast i razmnožavanje mikroorganizama. To se posebno odnosi na namirnice kojima su na deklaraciji navedene upute za čuvanje na određenoj temperaturi te na termički obrađenu hranu koja se neće odmah servirati ili određene vrste gotovih salata. Važno je ne ostaviti navedene vrste hrane na sobnoj temperaturi. Najprikladnija temperatura za hladnjake je 4°C, a za zamrzivače -18°C.
U INZ-u kažu da je neophodno spriječiti i takozvanu “kross kontaminaciju”.
– Na primjer, uslijed rezanja sirovog mesa na podlozi, bakterije se mogu proširiti s mesa na dasku i nož. Ako se za rezanje kolača upotrijebi isti nož ili podloga, bakterije će se s podloge ili noža proširiti na kolač. Bakterije se mogu prenijeti i rukama odnosno kad se, između diranja sirovih i obrađenih namirnica, ruke ne operu. Zato je potrebno primijeniti sve ranije navedene preporuke za pranje ruku, površina, te korištenja drugog pribora – ističe se u saopćenu za javnost iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
(FENA)
