U skladu sa dogovorom postignutim ove sedmice, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH sa Vladom Kantona Sarajevo kreće u nabavku pročišćivača zraka za vrtiće, kao i maski za javne uposlenike koji zbog svog posla moraju boraviti na otvorenom.

Ovo je samo jedna od interventnih aktivnosti koju trenutno provodi UNDP, pored kontinuiranog uvođenja sistemskih mjera i rješenja, čiji je cilj unapređenje kvaliteta zraka.

Da bi se osigurala adekvatna kvaliteta zraka neophodno je kontinuirano i sistematski poduzimati aktivnosti u sektorima koji najviše doprinose zagađivanju zraka, a to su na primjer sektor grijanja, transporta, građevinarstva i prostornog planiranja.

– Jedan od uzročnika zagađenja u Kantonu Sarajevo i drugim bh. gradovima u kojima industrijski izvori nisu primarni uzročnik zagađenosti zraka, je potreba za zagrijavanjem stambenih i nestambenih prostora. Naročito je veliki broj individualnih ložišta u kojima se neadekvatno sagorijevaju čvrsta goriva (ugalj, ogrjevno drvo i slično) – izjavila je za Fenu projektna menadžerica u UNDP-u BiH Andrea Muharemović.

Uzročnik zagađenja je također i saobraćaj zbog korištenja vozila s velikim koeficijentom emisije zagađujućih materija i zbog saobraćajne infrastrukture koja ne može odgovoriti na sve veći broj vozila što dovodi do gužvi, neprotočnosti saobraćaja i povećanja zagađenja na raskrsnicama.

– Neke od mjera koje se mogu uvesti za smanjivanje ovog negativnog utjecaja jeste ograničavanje saobraćaja u centru grada na način da je dozvoljeno saobraćanje samo vozilima javnog prijevoza i taksi vozilima (koja koriste nisko zagađujuća goriva) – podvlači Muharemović.

Smatra da se može uvesti i “potpuna zabrana tj. izbacivanje iz saobraćaja vozila bez katalizatora i sa visokim koeficijentom emisije“, kao i “automatska regulacija saobraćaja na ključnim raskrsnicama u gradu kojom će se osigurati bolji protok saobraćaja i smanjiti zadržavanja na semaforima“.

Zadnje analize su pokazale da za većinu rubnih, padinskih naselja u Kantona Sarajevo nije isplativo proširenje sistema daljinskog grijanja. Iako je oko 90 posto KS pokriveno distributivnom mrežom prirodnog gasa, zbog trenutno visoke cijene se ne koristi za zagrijavanje. Umjesto toga, porodice, pogotovo one s manjim prihodima su prinuđene da koriste ekološki neprihvatljive energente, jeftinije načine grijanja domaćinstva, poput korištenja ugljena.

Iz tog razloga projektni menadžer u UNDP-u Elvis Hadžikadić ističe da je potrebno subvencionirati mjere poboljšanja energetske efikasnosti objekata koji trenutno koriste čvrsta goriva (termoizolacija vanjskih zidova i krovova, zamjena vanjske stolarije, itd.) kako bi se smanjili godišnji računi za zagrijavanje objekata.

– Na taj način bi se mogle napraviti prosječne uštede u energiji i troškovima od minimalno 55 posto. Cijena korištenja prirodnog gasa bi bila pristupačna za zagrijavanje uz zamjenu individualnih ložišta u kojima se trenutno neadekvatno sagorijevaju čvrsta goriva ili ugradnjom toplotnih pumpi umjesto individualnih ložišta na čvrsta goriva – rekao je za Fenu Hadžikadić.

Potrebno je, ocijenio je, uraditi detaljniju analizu svakog individualnog objekta, kao i objekata kolektivnog stanovanja koji koriste neadekvatna ložišta čije povezivanje na sistem daljinskog grijanja nije isplativo, kako bi se odredio optimalan skup mjera poboljšanja energetske efikasnosti i zamjene energenta (prirodni gas, toplotna pumpa, itd.), potrebna ukupna finansijska sredstva, te optimalan model/udio subvencioniranja mjera od strane Vlade Kantona, općina i krajnih korisnika, ali i viših nivoa vlasti, u odnosu na mjesečne prihode i socijalnu kartu.

Hadžikadić je mišljenja da bi stanovništvo u socijalnoj potrebi trebalo biti subvencionisano u potpunom iznosu od Vlade Kantona i općina.

S obzirom da je u protekloj godini UNDP pružio tehničku pomoć za ažuriranje Zakona o kvaliteti zraka Federacije BiH, čijim se odredbama dodatno postrožuje sagorijevanje u individualnim ložištima, u ovoj godini će nastaviti aktivnosti na unapređenju zakonskog okvira za upravljanje kvalitetom zraka i realizaciju mjera energetske efikasnosti javnih objekata uz podršku Vlade Švedske i drugih partnera.

(FENA)