Cijela ruska vlada danas je naprasno dala ostavku nakon što je predsjednik Vladimir Putin u godišnjem obraćanju naciji najavio reforme Ustava koje bi drastično izmijenile ravnotežu moći u toj zemlji.
Ustavnim promjenama koje Putin misli dati na referendum dio ovlasti predsjednika bi se preselio na parlament i premijera, kao i na Državno vijeće, savjetodavno tijelo s kojim se predsjednik konzultira.
Dosadašnji premijer Dmitrij Medvedev objasnio je, sjedeći pred kamerama pored Putina, da su oni “kao vlada dužni omogućiti predsjedniku donošenje svih potrebnih odluka” za ustavne reforme koje misli provesti te da je zato “pravilno… da vlada Ruske Federacije u sadašnjem sastavu podnese ostavku”.
Putin prekorio Medvedeva: “Nije sve ispalo dobro”
Putin je Medvedevu osigurao i zamjensku poziciju zamjenika načelnika Vijeća za nacionalnu sigurnost, kojem je na čelu sam Putin. No samim time je jasno i da Putin ne misli gurnuti Medvedeva kao svog nasljednika. Štoviše, nakon što mu je zahvalio na radu na čelu vlade, javno ga je prekorio. “Nije sve ispalo dobro”, rekao je u prijenosu uživo.
>> Cijela ruska vlada dala ostavku
Državna duma, donji dom ruskog parlamenta, prema Putinovom bi planu dobila ovlasti da bira ruskog premijera, potpredsjednika vlade i ostale ministre.
A ostavka nije zatekla samo rusku i svjetsku javnost nego i same članove vlade. “Nitko nije znao za ovo. Doveli su nas i objavili to tek sad”, rekao je navodno jedan ministar, prenosi britanski The Independent.
I Aleksander Žukov, zamjenik predsjednika Dume, rekao je da je za kolektivnu ostavku doznao tek tijekom Putinovog govora o stanju nacije.
Što zapravo stoji iza ovog naprasnog poteza Kremlja? Kolektivnu ostavku vlade, naravno, ne može se gledati na isti način kao na pad vlade u liberalnim demokracijama na Zapadu. Vlada na čelu s Medvedevom nije dala ostavku jer više nema većinu u parlamentu, jer je pukla vladajuća koalicija ili jer vidi priliku za pobjedu nad oporbom na izvanrednim izborima.
Putin je u svom četvrtom mandatu, izgleda da će mu ipak biti posljednji
Oporba u Rusiji gotovo da ne postoji. Oporbene stranke koje imaju najveći broj zastupnika u Dumi u svim su bitnim područjima lojalne Putinu, a oporbene stranke koje mu se zaista protive marginalizirane su i sabotirane na različite načine, od sudova do samih birališta.
A premijer Medvedev je od 2008. do 2012. bio predsjednik. Na to je mjesto došao naprosto zato što Putin, prema Ustavu, predsjedničku dužnost nije smio obnašati više od dva uzastopna mandata. Nakon što je Putinu mjesto grijao četiri godine, prebacio se na mjesto premijera, gdje je zamijenio nikoga drugoga nego Putina.
Putin je nakon ovog manevra ponovno postao predsjednik. U međuvremenu je predsjednički mandat produljio na šest godina pa mu je četvrti mandat počeo 2018. i traje do 2024. No budući da ruski Ustav i dalje ne dozvoljava više od dva uzastopna mandata, nakon 2024. će, ako sve ostane isto, morati odstupiti s te funkcije.
Stoga se vijest o ustavnim reformama na prvu mogla činiti kao način da Putin ostane predsjednik i iza 2024. No to očito nije put kojim je dugogodišnji ruski vladar, čija je vladavina vrlo daleko od demokratske, odlučio ići.
Vidmarović: Putin je iskoristio kazahstanski scenarij
Za objašnjenje ovog iznenadnog potresa u Kremlju obratili smo se dr. sc. Branimiru Vidmaroviću, stručnjaku za međunarodne odnose
“U zadnje vrijeme je ruski sustav pokušavao riješiti zadatak pod nazivom Misija 2024., odnosno potraga za nasljednikom Putina. To je za njih bila velika glavobolja. Očigledno se sada, s ovim ustavnim promjenama koje su najavljene, taj zadatak ili napušta skroz ili se odbacuje u drugi plan. To sad više nije toliko bitno jer se pitanje tko će upravljati Rusijom može riješiti na drugi način, a to je taj famozni kazahstanski scenarij. Ono što se dogodilo u Kazahstanu jest kad je predsjednik Nezarbajev prošle godine nenadano dao ostavku, s tim da je on za Kazahstance veća figura nego što je Putin za Ruse, sebe je postavio za glavnog tajnika, odnosno direktora Vijeća sigurnosti Kazahstana i Ustavom mu proširio ovlasti. Nakon toga je sugerirao svog nasljednika za kojeg su ljudi glasali po inerciji, naravno”, rekao nem je Vidmarović.
Čini se da je Putin predodredio upravo tajanstveno Državno vijeće kao tijelo iz kojeg će i nakon silaska s vlasti – ostati na vlasti.
“Putin je neočekivano u obraćanju naciji rekao da treba proširiti, odnosno zapisati ulogu ruskog Državnog vijeća u Ustav. To je dosad bilo konzultacijski, medijski neeksponirani organ koji nije imao realnih poluga za formiranje utjecaja, već više kao medijator izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti. Kad mu zapišu ulogu u Ustavu, vjerojatno će mu i povećati ovlasti, što nas navodi na misao da bi Putin mogao, nakon što mu završi mandat, jednostavno sebe postaviti na čelo vijeća, baš kao što je napravio Nazarbajev u Kazahstanu”, objasnio je Vidmarović.
Mogao je ići na “kineski scenarij” i ostati predsjednik doživotno
Uz širenje ovlasti parlamenta, jasno je da će se ruski politički sustav nezanemarivo mijenjati i odmaknuti od predsjedničkog: “To nije korak prema demokraciji, ali je korak prema multilateralnom rebalansiranju i širenju konzultacijske uloge različitih tijela ruske vlasti”, ocjenjuje naš sugovornik. “Sudeći po svemu, Rusija bi se malo odmaknula od modela u kojem sigurnosne službe imaju preveliki utjecaj.”
“Cijeli koncept tog izlaganja je da ne nitko ne može zamijeniti Putina, tako da nije cilj naći Putinovog zamjenika, nego staviti točku i reći: ovo je bila Putinova epoha, Putin je to napravio i sad će drugi nastaviti dalje pod njegovim budnim okom. On će se maknuti, ali će ostati sa strane. Zanimljivo je, pomalo i šokantno da će se smanjiti ovlasti predsjednika. Mogao je odabrati kineski scenarij i jednostavno ukinuti mandate”, dodaje Vidmarović.
Možda je šokantno, ali nije nimalo slučajno da Putin misli smanjiti predsjedničke ovlasti nakon što on ode s te pozicije. Izgleda da je ovo za Putina bio najelegantniji način da riješi problem transfera vlasti.
“Odlazak s vlasti u tradicionalnom europskom stilu uopće nije varijanta za ruski sustav. To je nešto o čemu uopće nisu razmišljali. Putin mora doživotno imati političku ulogu i biti zaštićen, ali Rusija se polako transformira i sve je teže igrati tu igru koju igra, recimo, Kina”, navodi Vidmarović.
“Medvedev je izgledao dosta nesretno kad je dao ostavku. Sudeći po svemu, to je unaprijed dogovoreno i izrežirano i on tu nije imao prevelikog izbora”, smatra Vidmarović. “Meni se čini da Putin ne želi Medvedeva kao nasljednika, želi ga maknuti kao opciju.”
Vidmarović ističe da je do određenih promjena u Rusiji već došlo: “Rusija je već neko vrijeme hibridni režim. Nije ni autoritarna sto posto ni parlamentarna sto posto, nego kombinira te elemente. U zadnjih pet-šest godina parlament se probudio, burne su diskusije, parlamentarci ponekad iniciraju zakone i mimo Putina i vladajuće stranke. Građansko društvo se također probudilo. Stoga se može reći da Rusija ide prema širenju područja političkog dijaloga.”
Ovaj stručnjak za međunarodne odnose smatra da Putinova uloga sive eminencije možda i nije toliko sigurna kao što se čini: “Uspješnost sive eminencije ovisi o resursima, o proračunu, a ako nova Duma počne drugačije raspoređivati proračun i smanjivati sredstva za Državno vijeće, može se dogoditi da Putin jednostavno ode s vremenom. A i on je sve stariji”, zaključuje Vidmarović.
