Centralnom svečanošću održanom u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, obilježena je 483. godišnjica kontinuiranog odgojno-obrazovnog rada ove ustanove.
Gazi Hurev-begova medresa osnovana je 26. redžeba 943. hidžretske, odnosno 8. januara 1537. godine. To je ujedno jedina škola u Bosni i Hercegovini koja kontinuirano radi duže od 470 godina, a osnivač je vakif Gazi Husrev-beg.
Povodom obilježavanja historije duge skoro pet stoljeća organizirana je akademija na kojoj su, pored ostalog, dodijeljena posebna priznanja za afirmaciju te odgojno-obrazovne ustanove, a dobitnici su direktor uprave za obrazovanje Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Dževad Hodžić i Jusuf Zahiragić, predsjednik Medžlisa IZ Sarajevo.
Priznanje za doprinos u odgojno-obrazovnom procesu ispred kolektiva Medrese dobio je Dževad Pleh, a priznanje za nesebično zalaganje i doprinos radu Medrese uručeno je Hazimu Šeti.
Direktor Medrese Mensur Malkić medijima je kazao kako danas Medresa ima 485 učenika i učenica, među kojima su dva hafiza i tri hafize.
Podsjetio je i na izuzetne uspjehe koje su učenici postigli u nastavi i izvan nastave.
”Prošle godine smo uspjeli, što se tiče investiranja u Gazi Husrev-begovu medresu, obnoviti restoran u muškoj medresi. Ponosni smo na to što su zidove restorana ukrasili naši učenici i učenice medrese koji pohađaju kaligrafsku sekciju”, rekao je Malkić.
Dodao je kako što se tiče modernizacije učionica i kabineta, opremljeni su interaktivnim projektorima i desktop računarima.
”Za žensku medresu, uradili smo glavni projekat, preveli na turski jezik, i predali na protokol TIKA-i te očekujemo odgovor“, rekao je Malkić.
Upitan šta je Gazi Husrev-begova medresa u ukupnoj intelektualnoj misli u BiH, Malkić je kazao kako je Medresa ummu-l-medaris, odnosno “majka svih medresa”.
”Možemo reći da je iz Medrese u ovom periodu izašlo sedam medresa koje su na području BiH, odnosno pod Rijasetom IZ u BiH”, rekao je Malkić koji je dodao kako je Medresa do sada iznjedrila na desetine hiljada svršenika koji su bili imami, hatibi, mullimi i muallime (vjeroučitelji i vjeroučiteljice), profesori islamskih nauka, a obnašali su i bitne pozicije u društvu.
Dobitnik priznanja Hodžić kazao je kako mu ovo priznanje, kao i godine koje je proveo školujući u medresi, mnogo znače.
Dodao je kako mu Medresa znači mnogo, kao što je značila i kroz cijelu historiju.
”Gazi Husrev-begova medresa je sigurno temelj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini”, rekao je Hodžić.
Dodao je kako je u vrijeme između dva svjetska rata ova medresa je bila jedina obrazovna ustanova takve orijentacije u BiH, a njeni svršenici su dolazili iz svih dijelova zemlje.
Kazao je kako Medresa i danas igra značajnu ulogu zajedno s još šest medresa koje su, na neki način, proširena porodica Gazi Husrev-begove medrese.
Dobitnik priznanja je i Zahiragić koji je kazao kako je riječ o priznanju koje se dodjeljuje ljudima iz, takoreći civilnog sektora i mnogo mu znači.
”Ovo priznanje je, ne samo meni nego i mojoj porodici, roditeljima, profesorima koji su usadili temelje i nas kao djecu, mlade ljude uravnotežili da u životu idemo uravnoteženo i dostojanstveno“, rekao je Zahiragić.
Učenica Lamija Nezirović kazala je kako je Gazi Husrev-begova medresa škola koja je omogućila učenicima da postanu jake moralne ličnosti koje će djelovati u društvu i koje će nastojati pomoći društvu da razvije temelj, moral koji je danas sve manje zastupljen u sredini u kojoj živimo.
”Iz medrese ću ponijeti da istinski vrednujemo i cijenimo sve ono što nas okružuje, prije svega, baštinimo našu tradiciju, vjeru i kulturu, kao i sve ono što vrijedi u našoj domovini Bosni i Hercegovini”, rekla je Nezirović.
Organiziran je i prigodan vjerski i kulturni program povodom obilježavanja 483 godine rada Medrese.
Zamjenik reisu-l-uleme IZ u BiH Enes ef. Ljevaković u obraćanju je podsjetio kako je Medresa “opstala, i u najtežim vremenima, kao jedini centar islamske učenosti na širim balkanskim prostorima, održala kontinuitet rada i djelovanja tokom zadnjih pet stoljeća”.
”Kada su svi drugi izvori zatrpani ili su presušili, ova medresa je nastavila napajati duše našeg naroda i navodnjavati naše krajeve vodom života. To je bilo dovoljno da preživimo sušu i da dočekamo da stabljike koje su iznikle tada sa dubokim korijenima daju svoje plodove i obnove život. Teško možemo naći drugu školu na ovim našim prostorima, da je dala više značajnih muškaraca i žena koji su gradili državu i bili uz svoj narod na najodgovornijim pozicijama“, rekao je Ljevaković.
Pojasnio je kako jedna od najreferentnijih metoda vrednovanja škola i univerziteta danas u svijetu jeste analiza utjecaja njihovih svršenika, odnosno položaja i utjecaja kojeg imaju u društvu.
”Ako je suditi po tome, Gazi Husrev-begova medresa je, ne samo po onome što danas postižu njeni učenici i profesori, lider u regionu”, smatra Ljevaković.
Dodao je i kako mu je drago vidjeti da se nastavlja praksa dodjele posebnih priznanja zaslužnim svršenicima Medrese, koji su svojim radom, načinom života i djelovanjem u društvu, doprinijeli i još uvijek doprinose afirmaciji ove škole i zajednice.
Pojasnio je kako nijednog od ovogodišnjih laureata ne treba posebno predstavljati, a nada se i da će njihov primjer biti uzor budućim generacijama svršenika.
”To nam je naročito značajno kada znamo da sve veći broj njih studira različite fakultete i svoj radni status ne zasnivaju kao imami ili na drugim poslovima u zajednici. Ja sam siguran da se zbog toga oni neće ništa manje osjećati gazinovcima i da će kao što su to generacije kojima danas odajemo priznanje, ostati vezani uz svoj drugi dom, duhovni zavičaj iz kojeg su krenuli na put stjecanja znanja i u kojem su preuzeli nošenje emaneta vjere”, rekao je Ljevaković.
Uputio je molitve da i u godinama koje su pred nama klupe ove škole budu ispunjene dobrim, vrijednim i odgojenim učenicima.
Svečanosti su prisustvovali visoki zvaničnici vjerskog, kulturnog i javnog života Bosne i Hercegovine.
(AA)
