U Hrvatskom novinarskom domu održan je okrugli stol o temi "Odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine“ na kojem je četvero govornika iznijelo svoje viđenje ključnih problema koji postoje u međudržavnim odnosima dviju susjednih zemalja, ali tematiziran je i sam unutarnji ustroj BiH, pitanje Pelješkog mosta, kao i Izborni zakon BiH.
Okrugli stol koji je održan u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva organiziralo je Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) čiji je predsjednik Armin Hodžić bio jedan od govornika.
Hodžić je ocijenio kako su Hrvatska i BiH kroz povijest, ali i u budućnosti neizostavno vezane jedna uz drugu te kako je cilj ovog događaja ukazati na probleme koji opterećuju odnose dviju zemalja te kako bi se oni poboljšali.
“Bosna i Hercegovina većinski pokazuje opredjeljenje prema putu u Europsku uniju i NATO savez“, kazao je Hodžić te dodao kako je to ključno za odnose dviju zemalja.
Konkretno je ukazao na aktualne probleme kao što je pitanje izgradnje Pelješkog mosta, granični sporovi, korištenje jezera na granici dviju država za koje Republika Hrvatska plaća malu ili nikakvu naknadu, ocijenio je, pitanje položaja Hrvata u BiH.
“Nadam se da će se ta pitanja intenzivnije staviti na dnevni red kada počne intenzivniji put Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji jer će sva ta poglavlja biti nužno riješiti u pristupanju u članstvo“, kazao je Hodžić.
Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, ključnim problemom u političkom životu BiH ocijenila je samo političare za koje tvrdi da su dijelom nesposobni, a drugim dijelom korumpirani.
“Hrvate zastupaju sva tri člana Predsjedništva BiH, morali bi ih zastupati jer svi imaju iste nadležnosti“, kazala je Marić ocijenivši da je Komšić legalni i legitimni član Predsjedništva BiH.
Joško Klisović, saborski zastupnik Socijaldemokratske partije Hrvatske, smatra kako su odnosi Hrvatske i BiH složeni i slojeviti te određeni prije svega hrvatskim Ustavom prema kojem se Hrvatska mora skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske, a potom i Daytonskim sporazumom kojega je supotpisala.
Važnom je u tom odnosu ocijenio činjenicu da Hrvati u BiH, koji imaju hrvatsko državljanstvo, mogu izlaziti na izbore u Hrvatskoj čime su važna biračka baza, prije svega HDZ-a jer SDP ne izlazi u dijaspori s biračkom listom.
“Hrvati iz BiH utječu na politiku Hrvatske prema BiH, pa time i na odnose između dvije države“, naveo je Klisović.
Kao problem u odnosima između susjednih država je naveo, čestu neusuglašenost trojice članova Predsjedništva BiH, odnosno manjak institucionalno usuglašene vanjske politike BiH, zbog čega se komunikacija često prebacuje na lidere triju nacionalnih stranaka u toj zemlji.
Upozorio je na problem sastavljanja Vijeća ministara BiH te postavio pitanje leži li uzrok toga u vođama nacionalnih stranka ili u samoj konfiguraciji političkog sistema.
Govoreći o pitanju izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Klisović je ustvrdio kako se presuda Ustavnog suda BiH nije sprovela u djelo te kako su Hrvati u tom dijelu političkog života majorizirani. Klisović buduće rješenje odnosa vidi u pristupanje BiH Europskoj uniji i postupnom razrješenju problema unutar ove nadnacionalne zajednice.
Dejan Jović, profesor s Fakulteta političkih znanosti (FPZ) u Zagrebu, između ostalog problem odnosa unutar BiH, ali i odnosa sa susjednom Hrvatskom i Srbijom definirao je izrekom “Srbi imaju državu i pol, Hrvatski imaju državu i jednu trećinu, a Bošnjaci imaju samo trećinu države“.
Tijekom dvosatne rasprave koju je moderirao novinar Ilija Jandrić, dotaknuta je i tema izgradnje Pelješkog mosta za koju je jedan dio govornika ustvrdio kako je riječ bila samo o predizbornoj kampanji određenih političkih aktera u BiH, te kako je ta tema već postala zaboravljena.
(AA)