Poslije dvije godine, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan ponovo je došao u zvaničnu posjetu Srbiji, a osim bilateralne ova posjeta ima i izrazitu regionalnu dimenziju.
“Za Tursku su prosperitet i stabilnost Balkana, čiji je i sama dio, veoma bitni. Nastojimo da sprovodimo aktivnosti koje tome doprinose. Želimo da ojačamo naše odnose i saradnju s regionom na svakom polju. Srbija ima centralni i strateški položaj na Balkanu. Sa Srbijom imamo duboke ukorijenjene istorijske i kulturne veze i vidimo je kao susjednu zemlju, iako nemamo zajedničke granice”, ističe predsjednik Erdogan.
Ove godine je 140. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa Turske i Srbije. Kako ocjenjujete aktuelne odnose između dvije zemlje?
Danas su odnosi Turske i Srbije na najvišem nivou u istoriji ove dvije zemlje. Uloga i podrška mog uvaženog prijatelja Aleksandra Vučića u tom procesu je zaista velika. Posjeta Srbiji, koju sam prije dvije godine skoro u isto vrijeme realizovao, dala je veliki zamah našim odnosima. Tokom ove posjete, održaćemo drugi sastanak Visokog savjeta za saradnju, kojem smo tada postavili temelj. Na taj način imaćemo priliku da procijenimo šta smo sve uradili za dvije godine i da postavimo nove ciljeve.
Zadovoljstvo mi je da vidim da je od moje posljednje posjete naša bilateralna trgovina napredovala, da su se povećala ulaganja turskih investitora u Srbiji, da su neke turske kompanije proširile svoje poslovanje u Srbiji, kao i da imamo nove kompanije koje su otvorile fabrike u različitim dijelovima Srbije. Takođe se ponosim činjenicom da je Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) pružila pomoć za razvoj u različitim oblastima, kao što su zdravstvo, poljoprivreda i očuvanje našeg zajedničkog istorijskog i kulturnog naslijeđa.
Paralelno sa svim tim dešavanjima, najviše nas raduje što vidimo da se u Srbiji postepeno povećava interesovanje za tursku kulturu i jezik. U Turskoj je takođe sve veće interesovanje za Srbiju i srpsku kulturu. Ova situacija omogućava obostrano povećanje broja turista.
Drago mi je što naši projekti, koje sprovodi TIKA, doprinose razvoju turizma Srbije, kao što je slučaj s rekonstrukcijom Ramske tvrđave i istorijskih spomenika na Kalemegdanu.
Tokom moje posjete postavićemo kamen temeljac za auto-put Beograd–Sarajevo, koji smatramo projektom prijateljstva veoma značajnim za region. Pridajemo veliki značaj tome da se ovaj projekat, za koji postoji veliko interesovanje, realizuje u najkraćem mogućem roku. Ovaj projekat vidimo ne samo kao projekat jačanja regionalnih trgovinskih i ekonomskih odnosa, već i kao projekat prijateljstva, koji će doprinijeti regionalnom miru i ujediniti srca.
Biti svjedok rezultata svih ovih projekata, koje smo realizovali zajedno s mojim dragim prijateljem Vučićem, čini me posebno radosnim i pokazuje da smo na dobrom putu. Nemam nimalo sumnje u to da ćemo ovom snažnom političkom voljom obje strane našu saradnju podići na mnogo viši nivo.
Veliku važnost pridajemo održavanju mira i stabilnosti na cijelom Balkanu. Isto tako, pridajemo značaj održavanju stabilnosti u Srbiji i podržavamo napore Srbije na putu ekonomskog razvoja i procesa pridruživanja EU. Ukoliko prosperitet i mir nastave da se kreću uzlaznom putanjom u Srbiji, vjerujemo da će to imati pozitivan odraz na cijeli region. Srbija igra važnu ulogu u održavanju regionalnog mira i razvoju regiona. Svaki put kada posjetim Beograd imam priliku da se u to uvjerim.
Ekonomski odnosi između Turske i Srbije značajno su napredovali u posljednjih nekoliko godina. Kako biste to prokomentarisali?
Naše zemlje imaju osnovne bilateralne sporazume, kao što su Sporazum o slobodnoj trgovini, Sporazum o ukidanju viza, te sporazumi o podsticaju i zaštiti investicija i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Nakon moje posjete u oktobru 2017. godine, nadležne institucije su preduzele korake za jačanje pravnog temelja neophodnog za razvoj međusobnih trgovinskih i ekonomskih odnosa. S ovim jakim pravnim temeljom i podrškom mog uvaženog prijatelja predsjednika Vučića, ohrabrili smo naše privrednike i investitore da povećaju svoje aktivnosti u Srbiji. Dakle, u posljednjih nekoliko godina, naši privredni i trgovinski odnosi dobili su novi zamah. Međutim, želio bih da napomenem da još nismo ispunili svoj potencijal u ovoj oblasti.
Sporazumom o slobodnoj trgovini iz 2009. godine (SST) obim bilateralne trgovine između Srbije i Turske, od 2010. godine pa do danas, porastao je za 200 odsto i dostigao rekordan nivo u iznosu od 1,2 milijarde dolara u 2018. godini. Naš cilj je da ovu cifru u što kraćem roku podignemo na dvije milijarde dolara, a zatim i na pet milijardi dolara. Revidirani Sporazum o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu prošlog juna, kao i sporazumi u oblastima industrije i investicija potpisani tokom ove posjete, takođe će doprinijeti postizanju naših ciljeva.
Ulaganja turskih kompanija, koje doprinose zapošljavanju u Srbiji, takođe se eksponencijalno povećavaju. Trenutno naše kompanije imaju ulaganja u Srbiji u mnogim sektorima, kao što su tekstilna industrija, auto-dijelovi, mašinstvo, bankarstvo i turizam. Dok je 2015. godine turskih kompanija u Srbiji bilo oko 130, sada ih ima preko 800. Turske investicije u Srbiji, koje su u 2011. godini iznosile samo milion dolara, nakon značajnog povećanja u 2018. godini, dostigle su 200 miliona dolara. Zahvaljujući tim investicijama zapošljavamo oko 8.000 ljudi u Srbiji.
Dok nam postignuti rezultati izmamljuju osmijeh na lice, imamo potencijala i obostranu političku volju da postignemo više. Činjenica da su i naši privrednici odlučni u tom pravcu daje nam nadu za svjetliju budućnost.
Dvije zemlje, ipak, imaju potpuno različite poglede na nezavisnost Kosova. Kako to utiče na odnose između Ankare i Beograda?
Od vitalnog značaja za postizanje dugoročne stabilnosti i mira na Balkanu, u čiji sastav ulazi i Turska, jeste postizanje dogovora oko kosovskog pitanja, koji zadovoljava sve zainteresovane strane. Stoga podržavamo nastavak procesa dijaloga Beograda i Prištine i postizanje trajnog i sveobuhvatnog sporazuma, zasnovanog na slobodnoj volji i konsenzusu obje strane. Spremni smo da damo sve od sebe da riješimo taj problem. Sporazum koji bi bio postignut između dvije zemlje biće prihvatljiv i za nas.
S druge strane, odnosi između Turske i Srbije su zasnovani na međusobnom razumijevanju i poštovanju. Sprovodimo saradnju na više nivoa koja služi interesima naših zemalja.
Neki nacionalistički bošnjački političari u Srbiji i regionu podržavaju projekat pod nazivom „Zelena transverzala”. Cilj „Zelene transverzale” jeste da dijelove Srbije u kojima živi muslimanska manjina objedini s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Određene grupacije iz redova muslimana govore kako Turska pruža podršku realizaciji tog plana. Šta vi mislite o tome?
Iako pridajemo veliki značaj našim istorijskim i kulturnim vezama na Balkanu, našu politiku prema Balkanu ne sprovodimo na osnovu religije. Bez obzira na to u kom dijelu Balkana se nalaze, sve narode ovog geografskog podneblja vidimo kao naše prijatelje s kojima smo vijekovima živjeli zajedno i koji će sarađivati na svim poljima u budućnosti, ne praveći razliku između Srba, Bošnjaka, Albanaca i Hrvata. Mi želimo da Srbija bude u jedinstvu, solidarnosti i miru, da uspješno završi evropske integracije i postane prosperitetna zemlja.
Međutim, nekima smetaju aktivnosti naše zemlje na Balkanu i snažna saradnja sa Srbijom. Ovi krugovi pokušavaju da manipulišu naporima Turske i da je prikazuju drugačijom nego što jeste. Srećom, zahvaljujući zajedničkom naporu s mojim cijenjenim prijateljem Vučićem, svakim danom, unaprijeđenjem naših odnosa osujećujemo planove ovih krugova. Moj savjet svima je da, umjesto da podstiču sukobe na Balkanu, razmišljaju o stvaranju političkih projekata koji će doprinijeti boljoj budućnosti Balkana.
Bošnjačka manjina u Srbiji i građani Turske porijeklom iz Sandžaka predstavljaju emotivnu vezu i most prijateljstva između dvije zemlje. Mi ih doživljavamo kao bogatstvo koje doprinosi budućnosti njihove zemlje i našim bilateralnim odnosima. Politika naše zemlje prema regionu je otvorena i jasna. Poštujemo teritorijalni integritet Srbije. Mi smo protiv svih vrsta regionalnog, etničkog i religioznog nacionalizma. Tokom moje posjete položićemo kamen temeljac za projekat rekonstrukcije puta Novi Pazar – Tutin. Nastavićemo da podržavamo takve projekte zajedno s Vladom Srbije, što će doprinijeti razvoju i prosperitetu Sandžaka, kao i drugih dijelova Srbije.
Dejton unaprijeđivati jedino pod okriljem UN
Stranka demokratske akcije (SDA), vodeća bošnjačka stranka u Bosni i Hercegovini, najavila je prije oko mjesec dana deklaraciju koja predviđa novo restrukturiranje Bosne i Hercegovine. Ogranak SDA u Srbiji takođe je podržao ovu inicijativu. Kako biste ovo prokomentarisali?
Zapravo, znamo da je slična deklaracija usvojena i 2015. godine. Predsjednik Izetbegović je dao izjavu i pojasnio da je predviđeno da se ciljevi deklaracije postignu u skladu s ustavom i zakonom, uključujući sve zainteresovane strane. Jasno je da bi zemlje u regionu i međunarodna zajednica trebalo da podrže korake koje moraju preduzeti relevantne strane u Bosni i Hercegovini. Mi podržavamo Dejtonski sporazum kao minimalni kompromis koji trenutno postoji za Bosnu i Hercegovinu, uprkos postojanju nekih nedostataka, kao i činjenici da niko u Bosni i Hercegovini nije u potpunosti zadovoljan njime. Međutim, već sam izjavio da ako zainteresovane strane žele da unaprijede ovaj sporazum, to bi trebalo biti urađeno pod nadzorom UN.
(Politika.rs)