U Parlamentu BiH okončana je druga sjednica Kolegija Predstavničkog doma u proširenom sastavu, na kojoj nije postignut dogovor o formiranju preostalih stalnih komisija ovog doma.

“Ključni problem je neimenovanje komisija, bez kojih je nemoguće održati redovnu sjednicu Predstavničkog doma na kojoj bi se razmatrali zakoni i finansijski sporazumi. Bez komisija nemamo stvorene poslovničke pretpostavke za održavanje redovne sjednice ovog doma”, kazao je novinarima nakon sjednice predsjedavajući Predstavničkog doma BiH Denis Zvizdić.

Kako je istakao, nastaviće se rad na pokušaju usaglašavanja stavova.

“Takođe, radićemo i na realizaciji naših zahtjeva prema onim klubovima – Srpski klub i SNSD – koji nisu dostavili prijedloge za članove komisija, da to urade kako bismo mogli organizovati redovnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Naš prijedlog je da iniciramo jednu sjednicu dva kolegija – Kolegija Predstavničkog doma i Kolegija Doma naroda sa članovima Predsjedništva BiH, na kojoj bismo razgovarali o svim bitnim političkim i drugim temama, te problemima sa kojima se u ovom trenutku susreće kompletna BiH”, istakao je Zvizdić.

Kako je rekao, kao legalista nema namjeru da krši zakon i Poslovnik o radu Predstavničkog doma, ali će insistirati na stvaranju pretpostavki za održavanje redovne sjednice ovog doma.

“Rasprava je bila vrlo otvorena, u konačnici i korektna, s obzirom na to da je praktično jednoglasno usvojen dnevni red, sa jednim ili dva suzdržana glasa. Otvoreno smo iznosili političke stavove, ali idemo korak po korak dok potpuno ne približimo stavove i ne omogućimo održavanje redovne sjednice”, rekao je Zvizdić.

Naveo je da ovo nije prvi put da je Savjet ministara BiH u ovakvom statusu, podsjetivši na period 2011. i 2012. godine, kada ovaj organ nije formiran 16 mjeseci.

“Problem današnje aktuelne situacije je da ne radi Predstavnički dom, Parlament BiH, a tada je radio. Smatram da treba odvojiti rad Parlamenta BiH od pitanja Savjeta ministara ili rada bilo koje druge institucije”, konstatuje Zvizdić.

Upitan kada bi mogao biti održan sastanak članova kolegija oba doma s članovima Predsjedništva BiH, Zvizdić ističe da će tu inicijativu Kolegij Zastupničkog doma uputiti na sjednici zakazanoj za četvrtak.

– Dom naroda je taj koji zakazuje sljedeću sjednicu kolegija oba doma Parlamenta BiH. I tada ćemo uputiti poziv da zajedno sjednemo s članovima Predsjedništva i nadam se nekim dobrim i pozitivnim rezultatima i zaključcima – naveo je Zvizdić.

Jedinstven stav BiH o nuklearnom odlagalištu

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi s odlagalištem nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, Zvizdić je rekao da je u tom pogledu do sada urađeno sve ono što pružaju mogućnosti domaće legislative i međunarodne konvencije.

– To je jedno od možda vrlo slikovitih pitanja gdje BiH ima jedinstven stav i potpuni konsenzus. Svi se naravno protivimo namjeri da nuklearni otpad bude odložen uz granicu BiH, blizu naših prirodnih bogatstava i naseljenih mjesta. To je nekih 800 metara vazdušne linije i značilo bi ugrožavanje zdravlja velikog broja ljudi u našim gradovima u tom području – rekao je Zvizdić.

Sasvim sigurno da ćemo, nastavlja, ako budemo u konačnici dovedeni u tu situaciju da se izabere lokacija Trgovske gore, iskoristiti ono što nam pružaju odredbe međunarodnih konvencija i vjerovatno pokrenuti međunarodni spor ili spor arbitraže.

Na rješavanju tog problema, kako je naveo, radi se već dvije godine, Vijeće ministara usvojilo je deset zaključaka, postoje i deklaracije i rezolucije Parlamenta, zatim zajednička Komisija na čijem je čelu ministrica za okoliš RS…

– Imate stalni angažman naše agencije, našeg Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, naše DKP mreže. Imate zaključke Predsjedništva BiH. Dakle, sve što nam stoji na raspolaganju, sve mogućnosti smo do sada iskoristili, s nadom da neće, a nije naravno konačna odluka da to u konačnici bude Trgovska gora. To je jedna od predloženih lokacija. Vidjet ćemo da li će se Hrvatska i Slovenija odlučiti za tu lokaciju, ali mi ćemo kao država znati zaštititi svoje interese – potcrtava Zvizdić.

Upitan kako tumači verbalni sukob na relaciji između predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i državnog vrha Hrvatske, Zvizdić ističe da su većina izjava koje čujemo i kojima svjedočimo unazad nekoliko mjeseci plod početka izborne kampanje u Hrvatskoj, te da je to na neki način pokušaj pridobijanja birača i onih glasova koji u ovom slučaju dolaze iz BiH.

– Što se tiče Hrvatske, ja mogu svjedočiti s aspekta one funkcije koju sam obavljao kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH – Hrvatska je uvijek bila snažan zagovornik evropskih integracija BiH, na tom putu nam je uvijek značajno pomagala i otvarala brojna vrata, omogućavala mnoge susrete, i naravno, zajedno s nama utjecala na dinamiziranje procesa evropskih integracija BiH – kazao je Zvizdić.

To, prema njegovim riječima, s jedne strane pokazuje dobar i komšijski odnos Hrvatske prema BiH.

– Ali s druge strane, naravno, imamo i ove probleme među kojima ja posebno ističem da još uvijek nije ratificiran ugovor o granici, što je prvi znak i poruka dobrosusjedskih odnosa, onako kako smo to uradili s Crnom Gorom. Onda imamo pitanje naše imovine, korištenja vode Buškog jezera, pitanja Pelješkog mosta, Trgovske gore. Dakle, postoji veliki broj neriješenih pitanja u kojima mi očekujemo da bi s jedne strane Hrvatska trebala da pošalje dobrosusjedske poruke, ali za mene mnogo važnije – treba da poštuje odredbe međunarodnog prava i međunarodnih konvencija – prava mora, Konvenciju o zaštiti okoliša, neugrožavanja zdravlja ljudi itd. – dodaje Zvizdić.

Uz to, kako navodi, ide i činjenica da imamo hiljadu kilometara zajedničke granice i da na neki način niko nije važniji komšiji od njegovog komšije.

– Čini mi se da bi to trebalo da prethodi svim izjavama ili svakom razmišljanju kada dužnosnici Hrvatske govore o BiH – naglasio je Zvizdić.

(24sata.info)