Ovakvu inicijativu udruženja porodica nestalih lica iz RS smatra vraćanjem unazad, te da ne odražava stav većine njihovih članova.

Bombergerova keže da Institut za nestala lica BiH radi, te da je riješio niz neriješenih pitanja dok je proces traženja bio na entitetskom nivou.

"Nema više načina da se kriju informacije, svi stavljaju karte na sto. Sada će ICMP ustupiti Institutu svoj softver, gdje će biti centralna evidencija podataka. Opravdano je što su iz RS tražili da se uključe tužioci BiH, jer je Institut institucija na nivou države i rade na cijelom području. Usvajaju se pravila, uređuje sistem i neće više biti mogućnosti da se ponavljaju greške, a po prvi put porodice nestalih imaju pristup svim informacijama", kaže Bombergerova.

- Inicijativa udruženja porodica nestalih u RS, što je podržala i Vlada, je da se reaktivira Kancelarija za traženje nestalih RS. Je li to moguće kada postoji Institut za nestala lica BiH?

To je apsolutno nemoguće. To bi bilo odstupanje od međunarodnog prava i sporazuma postignutih između predstavnika vlasti u BiH. Osnivanje Instituta potpisale su entitetske vlade, te Vlada Brčko distrikta, a na osnovu toga suosnivači Instituta su Savjet ministara BiH i ICMP. Takva odluka stvorila bi nove podjele koje bi proces vratile unazad. Nisam čula da će Vlada RS zaista pokrenuti taj postupak, nego da će razmotriti inicijativu.

- Izjavili su da će preispitati saglasnost koju su dali za rad Instituta, te da su spremni izdvojiti novac za reaktiviranje Kancelarije?

To je razmatranje različitih mogućnosti s njihove tačke gledišta. To za mene ne znači ništa.

- Vi ste predstavnik ICMP, suosnivača Instituta i možete uticati na takve odluke?

Naravno da možemo, ali ne vidim o čemu se radi, jer postoji potpisan ugovor o osnivanju Instituta koji je već formiran. Dugo je trajao proces konsultacija sa svim vladama u BiH i bilo je vremena da se reaguje. Sve primjedbe su uvažavane dok nismo došli do konačnog ugovora i potpisali ga. Dakle, to je potpisano, Institut postoji na osnovu važećeg ugovora i to je u skladu s međunarodnim pravom koje propisuje da država ima obavezu da traži nestale osobe bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, ili bilo koju drugu pripadnost. Sve drugo je kršenje međunarodnog prava. Institut je označio kraj traženja nestalih osoba na osnovu njihove nacionalne pripadnosti, što su do sada radile entitetske komisije. Nema vraćanja nazad, jer nema mogućnosti kršenja međunarodnog prava. Ja shvatam da je Institut sada pod velikim pritiskom, ali treba znati da ono što je postojalo prije nije dobro funkcionisalo. U entitetskom procesu traženja nestalih nije postojala odgovornost, ni transparentnost. U Institutu sve to postoji, a i odvija se reforma u procesu traženja nestalih. Čim zapsoleni u Institutu dobiju plate nakon pet mjeseci čekanja, biće kreirana centralna evidencija nestalih, koja je od izuzetnog značaja za porodice žrtava, a time i za ova udruženja koja pokreću inicijative koje ste pomenuli. Po prvi put će se porodicama nestalih obezbijediti njihova prava zagrantovana zakonom. Vođe ovih udruženja, koja žele povratak na entitetsko traženje nestalih, izazivaju podjele koje, pokazalo se, nisu funkcionisale. Moram vam reći da su u moju kancelariju dolazili članovi tih istih udruženja koji ne podržavaju aktivnosti svojih lidera. Oni kažu da žele da pronađu svoje najmilije, da ostvare svoja prava i pitam se koga onda lideri tih udruženja predstavljaju. Porodice nestalih pate, žele da pronađu svoje nestale i regulišu svoj status prema Zakonu o nestalim osobama BiH, a za to im treba Institut. Lideri ovih udruženja tako razjedinjuju svoje članstvo, zbunjuju ih i prouzrokuju im veći bol. Institut postoji i kraj priče.

- Udruženja nestalih Istočno Sarajevo i RS iznijela su primjedbe na rad Instituta, te tvrde da su spore DNK analize, da je znatno veći broj identifikovanih žrtava bošnjačke nacionalnosti?

Takve izjave izazivaju podjele i to u najosjetljivijoj kategoriji stanovništva. Znam o kome govorite i ko je to izjavio. Ironija je u tome što članovi tih udruženja u mojoj kancelariji kažu: "Nama je dosta više tih priča!" Ne razumijem koga ti ljudi predstavljaju. Tražimo nestale osobe i ne zanima nas njihova nacionalnost, mi tražimo ljudska bića. Ljudi su žrtve ovog konflikta i besmisleno je govoriti da li su Srbi, Bošnjaci ili Hrvati. Ako žele nastaviti sa ovakvim diskusijama koje izazivaju podjele, moram im reći da mi primamo uzorke i kosti od vladinih institucija i na osnovu onoga što dobijemo radimo DNK analize. Nekoliko puta smo im rekli da s nama ne mogu raspravljati o nacionalnoj pripadnosti tih ljudi. Imali su Komisiju za treženje nestalih FBiH, Kancelariju za nestala lica RS, a sada Institut u kojem sjede ljudi iz ovih institucija. Neka raspravljaju to na nekom drugom mjestu. Imamo knjigu na stotine strana sa rezultatima DNK analiza i svima je dostupna. Sve uzorke krvi analizirali smo i uradili podudaranja s kostima koje imamo. U knjizi je sve i jedan uzorak kosti koju primimo, poklapanje s krvi koje napravimo i imena osoba koje identifikujemo. Znam da je direktor Milan Bogdanić razgovarao s predstavnicima tih udruženja o ovome i ne znam zašto postavljaju nerelevantna i bolna pitanja kad znaju odgovore na njih. Jedini odgovor je da žele razdor, a to je tužno.

- I Milan Bogdanić je izjavio da će povući svoju kandidaturu za direktora Instituta jer je nezadovoljan?

Da, ali više sam umorna od te priče kako Institut ne funkcioniše, a to jednostavno nije tačno. Institut radi, ekshumacije nisu prekinute iako ljudi, koji rade taj težak posao, ne primaju plate. Institut postoji da bismo riješili ovo bolno poglavlje u životu BiH i to je proces koji traje i trajaće dok se ne otkrije gdje je još 13.500 nestalih. Institut za nestale osobe BiH funkciniše kao bilo koja druga institucija na nivou države i to je problem. Više je postalo smiješno slušati sve izjave o nefunkcionisanju Instituta, a sve to dolazi od jedne ili dvije osobe. Mislim da se digla prašina ni oko čega. Institut radi i zaslužuje našu punu podršku. A uslovi za rad sada su im izuzetno teški, jer je sve ispolitizovano.

- Razgovarali ste s Nikolom Špirićem, predsjedavajućim Savjeta ministara. Da li ćete zajedno kao suosnivači dati podršku Institutu i je li to dovoljno?

Gospodin Špirirć u potpunosti podržava Institut i rekao je da će biti riješeni problemi i s platama, te da je Institut njemu lično važan i da daje podršku rješavanju problema nestalih i njihovih porodica. Takođe, posljednji put kada sam razgovarala s premijerom RS Miloradom Dodikom, dao je podršku Institutu, a to je rekao i federalni premijer Nedžad Branković. Razumijem frustraciju mnogih ljudi, ali ljudi koji su na vlasti formirali su Institut i dali mu kredibilitet.

(nezavisne.com)