Mnogo biljnih i životinjskih vrsta nije odjednom nestalo iz Sahare, kako se do sada smatralo, nego je njihov nestanak bio postupan, ustanovio je Stefan Kroepelin i njegove kolege sa univerziteta u Koelnu.

Njihovo istraživanje, objavljeno u najnovijem broju magazina "Science", pokazuje da je Sahara u svoje sadašnje stanje došla prije 2.700 godina.

U doba "zelene Sahare", koje je započelo prije otprilike 10.500 godina i potrajalo do prije 7.300 godine, današnja najveća svjetska pustinja bila je svuda naseljena, izjavio je Kroepelin, koji već 30 godina istražuje promjene klime i okoline u istočnoj Sahari.

Na kraju dugog procesa promjena Sahara je postala ono što danas jest, prava pustinja bez padavina.

Predhistorijski nalazi pokazuju da je južni dio Sahare prije nekoliko hiljada godina bio prekriven šumom, a sjeverni travom, tvrdi geoarheolog Kroepelin. U južnom su dijelu brojne riblje vrste živjele u rijekama i jezerima. Današnje Čadsko jezero svojevremeno je bilo najveće na svijetu, a danas je od njega preostalo manje od jedan posto prvobitne veličine.

Najvažnija otkrića Kroepelinova je ekipa dobila bušenjem u 26 metara dubokom jezeru u predjelu Uunianga u Čadu, najdubljem jezeru u Sahari. Nalaz u bušotini služi za rekonstrukciju vremena od 6.000 godina.

Predhistorijski nalazi dokazuju da su prije nekoliko hiljada godina gotovo svuda u Sahari živjeli ljudi, koji su završetkom doba "zelene Sahare" postupno selili na njen južni rub. Slično se dogodilo i sa životinjama, koje su prije otprilike 7.300 godina počele selidbu na jug.

Stoljetni proces prirodnog širenja pustinje obustavljen je u proteklih 20 godina zbog globalnih klimatskih promjena.

"Na rubovima pustinje sve je više padavina, a u nenaseljenoj pustinji možemo posmatrati trend ponovne pojave biljaka", izjavio je Kroepelin.

(hina.hr)